Izmjene izbornog zakona, poglavito onaj dio koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva te legitimno predstavljanje Hrvata, najdugotrajnije je otvoreno pitanje u bosanskohercegovačkoj politici. Ilija Cvitanović je naglasio kako reforma Izbornog zakona ključno pitanje za dobrobit Bosne i Hercegovine, te kako se Izmjenom, ne čini ustupak Hrvatima, nego svim građanima.
“Bezobrazno je i licemjerno napravljena percepcija da izmjenom Izbornog zakona se šteti nekom drugom. To je vrlo lažno napravljena percepcija i na taj način je formiran strah da se promjenom Izbornog zakona Hrvatima nešto previše daje. Ništa se ne daje, nego se najviše daje BiH. Pitanje Izbornog zakona nije hrvatsko pitanje, to je bosanskohercegovačko pitanje. Ključno pitanje njezine europske budućnosti i europske perspektive”, kazao je za Radiotelevizije Herceg-Bosne Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.
Unatoč brojnim pregovorima političkih stranaka posljednjih godina, dogovor nikada nije postignut. A izgledi za izmjenu ovog zakona u izbornoj godini su minimalni, kako iz političkih tako i iz tehničkih razloga, ističe Kenan Kešmer, urednik portala Raport.ba.
“Mislim da su izgledi nikakvi, da ne postoji ni minimum šanse da se u ovako kratkom roku postigne kompromis oko nečega što je problem zadnjih 10-15 godina. Čak i kada bi se dogodilo neko čudo i kada bi politički akteri koji se o tome trebaju usuglasiti i postigli neki dogovori, mislim da bi onda bilo problematično iz tehničkog aspekta, odnosno bili SIP imao dovoljno vremena da prilagodi cijeli svoj sustav novim pravilima”, kazao je.
Hrvatske političke stranke već godinama zagovaraju model koji bi osigurao legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. 4 puta je na ovo mjesto izabran Željko Komšić glasovima Bošnjaka. Božo Ljubić ističe kako u ovom trenutku Hrvati imaju izgleda izabrati legitimnog predstavnika.
“Posebice što na bošnjačkoj strani nemamo osobu koja ima određenu karizmu i podršku u bošnjačkom nacionalnom spektru. Tim više što su oni koji su instalirali Komšića sami opekli”, objašnjava predsjednik glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.
Pitanje izbornog zakona često se povezuje i s angažmanom međunarodne zajednice. No, koliko u ovakvoj geopolitičkoj situaciji međunarodna zajednica ima volje pokrenuti ovo pitanje? Za Kešmera, sudjelovanje međunarodnih institucija u rješavanju ovog političkog pitanja, trenutno nije na listi prioriteta.
“Mislim da trenutno ovo što vidimo na terenu, jako je teško očekivati da će se neka strana sila ili u ovom slučaju SAD baviti nekim političkim pitanjem u BiH, kada imamo rat koji je izbio na Bliskom Istoku. Mislim da ono što njih trenutno ovdje zanima jeste neki ekonomski interes”, mišljenja je Kešmer.
Bez obzira na na to hoće li međunarodna zajednica vršiti pritisak za rješavanjem ovog pitanja, bez dogovora domaćih političkih aktera, gotovo je izvjesno kako će građani ovogodišnje Opće izbore dočekati po postojećim pravilima.
