Budući da je Njemačka pod pritiskom da ispuni preuzete klimatske obaveze, vlada u Berlinu se muči s pronalaženjem sredstava unutar ustavno određenih limita za zaduženje koji određuju stroga ograničenja državnog javnog duga.
Ministar financija Christian Lindner (FDP/Renew) već je bio meta kritičara zbog računovodstvenih trikova kako bi se zaobišli zakonski limiti zaduživanja kroz “proračune u sjeni”, posebna sredstva za određene svrhe koje se službeno ne vode kao sastavni dio saveznog proračuna.
Iz fonda u fond
Između ostalog, takva sredstva su korištena u slučaju posebnog fonda od 100 milijardi eura za vojnu potrošnju nakon ruske agresije na Ukrajinu, kao i za izdvajanja od 200 milijardi eura za ublažavanje energetske krize, od čega će dio ostati neiskorišten.
Ustavni sud je u srijedu srušio odluku njemačkog parlamenta iz 2022. godine kojom se dug koji je preuzet za vrijeme borbe s pandemijom preusmjerio u novi fond za borbu protiv klimatskih promjena, još jedan “proračun u sjeni” namijenjen financiranju zelenih ulaganja.
Presuda će imati ozbiljne posljedice, jer će vlada sada biti prisiljena pronaći alternativne izvore financija kako bi ispunila preuzete obveze u iznosu od 60 milijardi eura – što bi moglo značiti uvođenje novih poreza ili proračunska rezanja.
Vlada u Berlinu će preispitati izdvajanja
U prvoj reakciji na presudu, kancelar Olaf Scholz (SPD/S&D) priopćio je kako će vlada preispitati planirana izdvajanja u okviru Fonda za klimu i transformaciju. To, međutim, “neće utjecati na tekuće pregovore o proračunu za 2024. godinu, te će se nastaviti kako je planirano”, kazao je Scholz.
Lindner je rekao da dozvola za zaduživanje od 60 milijardi eura neće biti iskorišteno, jer to brani presuda Ustavnog suda. Nova potrošnja iz fonda mogla bi se dogoditi tek nakon njegove revizije, rekao je Lindner.
Lindner je također stao u obranu svoje odluke da se dozvola za zaduženje vezana za Covid-19 preusmjeri za druge namjene, rekavši kako je vlada smatrala kako je to “ustavno odgovorno” i u skladu s “najboljim profesionalnim savjetima”.
Zlouporaba sredstava
Iako zakonski limit strogo ograničava godišnju razinu državnog duga, dodatna zaduživanja ipak su dopuštena u izvanrednim kriznim situacijama. Tako je vlada i opravdala ukupno zaduživanje u iznosu od 240 milijardi eura 2021. godine, što se napravilo radi borbe s posljedicama pandemije.
Međutim, početkom 2022. je postalo jasno da će 60 milijardi eura već odobrenog zaduživanja ostati neiskorišteno, pa je njemački parlament odlučio prenamijeniti sredstva za klimatski fond, iz kojeg se financiraju projekti kao što su poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i električne mobilnosti.
Doris König, potpredsjednica Saveznog ustavnog suda, objasnila je u srijedu da je ta odluka bila protuustavna, jer nije postojala “činjenična veza” između krize uzrokovane pandemijom i zelenih ulaganja.
Osim toga, korištenje novca namijenjenog za jednu godinu i njegovo prebacivanje na sljedeću godinu protivi se načelu godišnjih proračuna. I, budući da je odluka donesena tek 2022., ali utječe na proračun iz 2021., ona krši princip da se proračun uvijek mora unaprijed planirati.
Opozicija slavi odluku
Najveća stranka iz konzervativne opozicije CDU/CSU (EPP), koja je taj predmet i poslala ustavnom sudu, u srijedu je pozdravila ishod.
Jens Spahn (CDU), bivši ministar zdravstva i zamjenik šefa kluba zastupnika CDU/CSU, napisao je na društvenim mrežama kako je pristup vladajuće tročlane koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala “očito protuustavan”.
Dužnosnici CDU-a, uključujući i nedavno ponovno izabranog premijera pokrajine Hesse Borisa Rheina, u zadnje vrijeme pozivaju koaliciju na odlazak s vlasti zbog lošeg javnog rejtinga i traže pokretanje prijevremenih izbora./euractiv/
