Ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi “na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije”
P. N.
07. siječanj 2023 14:15
Kopirali ste poveznicu članka!
REUTERS
REUTERS
Ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi “na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije”
POVEZANE VIJESTI
Rusi tvrde da će do ponoći poštivati primirje koje su jednostrano proglasili
FOTO Za Putina organizirana privatna božićna misa u katedrali. Uz svećenike je bio – sam samcat
Zelenskij kaže da će zapadno oružje izdići Ukrajinu na novu razinu
Može li na Kosovu i u BiH “doći do eksplozije”, kako to ne isključuje ruska državna agencija RIA Novosti u predviđanjima za 2023.? Ili je to samo još jedan pokušaj sijanja straha i odvraćanja pažnje od rata u Ukrajini?
Deutsche Welle piše kako se već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i BiH, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drukčijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe.
Međutim, ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi “na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije”. I za EU predviđaju da će “biti u uzbuđenom i toplom stanju tijekom cijele 2023.” jer se, kako se navodi “odlučila proširiti na istok na račun ruske zemlje i smatra da je ono što se događa u Ukrajini njena, a ne ruska stvar”.
“Prijeteća predviđanja imaju dodatnu razinu kada ruski veleposlanik u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentira kao “vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i suradnje RS s Ruskom Federacijom. Tako i predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) prije nekoliko dana izjavljuje kako “u BiH treba biti više utjecaja Rusije”, žaleći jer “u postojećim odnosima snaga to nije lako izvesti zbog rata u Ukrajini”. Radmanović tvrdi kako je to “zbog kulturološkog značaja Rusije u svijetu i činjenice da su Srbi emotivno vezani za Ruse”, piše DW.
Članovi novog saziva Predsjedištva BiH, po svemu sudeći, imaju različite poglede na ukrajinsku krizu. Analitičari smatraju da BiH, ali i Srbija na koju se pozivaju pojedini dužnosnici, ne mogu biti neutralni.
“Ne postoji ruski maligni utjecaj u BiH. To je obavještajno-politička floskula i nema naznaka tko bi bili nositelji ruskog utjecaja”, kaže Radmanović.
Podsjećaju i na izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske koji se lani sastao s Putinom na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali i u rujnu u Moskvi.
“U BiH postoji ruski utjecaj, ali on nije maligni. Došao sam čuti što Rusi misle da će se događati u sljedećim godinama kako bih mogao svoje politike prilagođavati vremenu koje dolazi”, kazao je Dodik u Sankt Peterburgu.
DW ima i izjave stručnjaka iz područja sigurnosti iz BiH i Srbije o „eksploziji na Kosovu i BiH“.
Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu i vojni analitičar, komentirajući predviđanja za 2023. ruskog medija, kaže: “Desetine ‘analitičara’, ‘novinara’ itd., danonoćno u emisijama ruske propagandne mašinerije pokušavaju podijeliti društva balkanskih država, izazvati nemire, sukobe, a sve to na refleksiji straha koja se emitira iz Kremlja”.
Sagledavajući moguće scenarije, navodi kako “ruske službe imaju široko razgrantu mrežu na Balkanu u koju su dugo ulagali i plaćali ljude”, od suradnika, agenata, novinara, navodnih nevladinih organizacija, web portala, veleposlanstava, sve do suradnje s organiziranim kriminalom.
“To je održavanje statusa quo na Kosovu preko skrivene podrške velikoalbanskom nacionalizmu i ekstremnim političkim stavovima, poticanje međunacionalnih sukoba i incidenata, atmosfere straha kod srpske manjine na Kosovu, podržavanje ekstremnog islamizma, sprječavanje ulaska Srbije u EU i NATO, jačanje utjecaja Rusije na razne načine itd. “Sada Rusija želi, po tko zna koji put, probati zapaliti Balkan”, kaže ovaj beogradski profesor za DW.
