Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren gostovao je u HRT-ovoj emisiji “Studio 4”. Govorio je o Iranu, sigurnosnim prijetnjama na Bliskom istoku, ratu u Gazi, porastu antisemitizma u Europi, ulozi SAD-a te odnosima Izraela i Hrvatske.
Na pitanje jesmo li na pragu nove eskalacije na Bliskom istoku i potencijalnog američkog udara na Iran, Koren je odgovorio da Izrael ne traži eskalaciju, ali da mora biti spreman na sve scenarije. Dodao je kako trenutačno traje bliska suradnja Izraela i SAD-a, istaknuvši da se zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva upravo nalazi u Izraelu.
“Pretpostavljam da ćemo saznati više nakon što Amerikanci odluče. Oni su suvereni i mogu odlučiti što god žele, hoće li to biti napad na režim ili samo odvraćanje”, ustvrdio je. Govoreći o Iranu, napomenuo je da se radi o kombinaciji više ozbiljnih problema, među kojima su represija nad vlastitim stanovništvom i razvoj nuklearnog i raketnog programa.
“Iran je definiran brutalnošću prema vlastitom narodu. Jučer je Time naveo brojku od 30.000 ubijenih. Čak i da je riječ o 5000 ili 10.000 ljudi, to i dalje pokazuje brutalnost režima koji je ubio toliko vlastitih građana”, kazao je.
“Iran nastavlja prijetiti susjedima”
Naglasio je i da iranski nuklearni program, zajedno s razvojem balističkih raketa, predstavlja prijetnju ne samo Bliskom istoku nego i Europi. “Riječ je o raketama koje mogu dosegnuti i južnu Europu, a neki tvrde čak i Beč. Režim se na taj način pokušava održati na životu”, uvjeren je Koren.
“Govori se o količinama od oko 400 kilograma, što je znatno više nego što je potrebno za jednu nuklearnu bombu. Iran je imao priliku to prijaviti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, ali to nije učinio”, nastavio je.
Istaknuo je da Iran nastavlja destabilizirati regiju i prijetiti susjedima, ali i provoditi terorističke aktivnosti širom svijeta. “Te aktivnosti imaju globalni doseg, uključujući Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku. Nešto se upravo sada događa i u Latinskoj Americi, nakon Venezuele i u nekim drugim zemljama, gdje su prisutni agenti Irana i Hezbollaha”, poručio je.
Smatra da Sjedinjene Države imaju ozbiljne razloge suočiti se s iranskim režimom.
“Želimo pretvoriti Bliski istok u regiju stabilnosti, napretka i mira”
Na pitanje postoji li napredak u mirovnom procesu u Gazi, odgovorio je da je sam pojam mirovnog procesa u aktualnim okolnostima teško braniti. “Nazvati to mirovnim procesom je dosta neuvjerljivo. Dok god Hamas vlada Gazom, dok god Hamas nije predao svoje oružje, dok god Gaza nije demilitarizirana i deradikalizirana, zapravo nema smisla govoriti o mirovnom procesu”, rekao je.
Dodao je da Izrael, zajedno sa svojim zapadnim saveznicima, želi Bliski istok pretvoriti u regiju stabilnosti, napretka i mira, uz koegzistenciju svih zajednica. Na pitanje može li se u ovom trenutku realno govoriti o normalizaciji života u Gazi, osobito za civile, odgovorio je da se ne može normalizirati nešto što “ni prije nije bilo normalno”.
Podsjetio je da Izrael još uvijek čeka povratak tijela posljednjeg taoca, s čime Hamas i dalje oteže. Tvrdi da je, barem s humanitarnog stajališta, situacija riješena.
“Mi ne sprječavamo nijednu nevladinu organizaciju, UN i druge, da dopreme potrebštine. Svakoga tjedna propuštamo oko 4200 kamiona s lijekovima, gorivom, hranom, vodom, cijevima i drugim potrepštinama”, naglasio je.
“Od početka primirja u Pojas Gaze ušlo je više od 13.000 kamiona”, rekao je. Zaključio je da bi govoriti o normalizaciji bilo pretjerano, ali da Izrael ostavlja prostor da se postojeći programi ipak pokušaju provesti.
“UN-ova organizacija je postala saveznik terorističke organizacije”
Komentirajući nove mirovne inicijative, podsjetio je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu javno zahvalio predsjedniku Trumpu na tom prijedlogu za učlanjenje u Odbor za mir.
Na pitanje znači li nova inicijativa i svojevrsnu diskreditaciju UN-a te ulazak u razdoblje novog globalnog poretka u kojem SAD ima drukčiju ulogu, Koren je kazao da je teško predvidjeti kako će se međunarodni odnosi razvijati. Naglasio je kako je “SAD Izraelu prvi i najveći saveznik” te da se radi o “snažnoj zemlji i najvećoj demokraciji na svijetu”.
“Ovo nije ništa protiv Ujedinjenih naroda, nego pokušaj da budemo učinkovitiji i odlučniji, što UN nije pokazao. U slučaju UNRWA-e vidjeli smo da je jedna UN-ova agencija postala saveznik radikalne terorističke organizacije Hamas”, napomenuo je.
Zaključio je da su izazovi s kojima se svijet suočava, od sigurnosnih i ekonomskih do klimatskih i zdravstvenih, takvi da zahtijevaju snažnije zajedništvo i odlučnije vodstvo.
Porast antisemitizma u Europi
Upozorio je na snažan porast antisemitizma u Europi i zapadnim zemljama. Dodao je da su dvostruki kriteriji i izjednačavanje terorističkih organizacija poput Hamasa i Hezbollaha s izraelskim pravom na obranu ozbiljna pogreška.
Ukazao je na slogane poput “od rijeke do mora”, tvrdeći da oni zapravo pozivaju na uništenje Izraela i predstavljaju podršku radikalnom islamizmu. Naveo je da se pod krinkom slobode okupljanja toleriraju poruke koje potiču nasilje.
Istaknuo je da Hamas i Hezbollah već godinama djeluju kroz terorističke mreže u Europi, uz potporu Irana i Iranske revolucionarne garde. Podsjetio je na nedavno uhićenje pripadnika Hamasa u Njemačkoj, koji je planirao napade na izraelske građane.
Vjeruje da Europa može učiniti više, uključujući proglašenje Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom. Kao paradoks naveo je izostanak masovnih prosvjeda u Europi protiv brutalnog gušenja prosvjeda u Iranu, za razliku od snažnih prosvjeda protiv izraelskih operacija u Gazi.
Upozorio je na “dvostruke kriterije zapadnih država” prema radikalizaciji dijela muslimanskog stanovništva u zapadnoj Europi. Tvrdi da dio ljudi bježi iz represivnih režima poput Irana i Afganistana u sigurnu i demokratsku Europu, a potom, koristeći blagodati zapadnih društava, nameće isti oblik islamskog radikalizma od kojeg su pobjegli.
Ustvrdio je da zapadne vlade često izbjegavaju jasna stajališta zbog osjećaja krivnje vezanog uz kolonijalizam, dugogodišnje politike multikulturalizma te izbornih razloga, strahujući od optužbi za islamofobiju. Poručio je da narodi Europe trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti, dok Izrael, istaknuo je, ne dopušta drugima da odlučuju o njegovoj sigurnosti i sposoban je sam se braniti.
Odnosi Izraela i Hrvatske
Odnose između Izraela i Hrvatske ocijenio je “savršenima”. Naveo je da, iako nije objektivan jer je izravno uključen u bilateralne odnose, može biti zadovoljan postignutim u proteklom razdoblju. Napomenuo je da su lani ostvareni važni diplomatski kontakti, unatoč tome što je Izrael bio u ratu.
Dodao je da su se pozitivni pomaci nastavili i u 2026. “Već se dogodio jedan važan sastanak predsjednika Isaaca Herzoga s premijerom Andrejem Plenkovićem. Prema tome, nemam razloga za prigovore, zadovoljan sam”, ponovio je.
Najavio je i mogućnost novih susreta i inicijativa u skoroj budućnosti, “možda već i idućeg mjeseca”.
