Nešto manje od 360 milijuna građana Europske unije će u svojim zemljama od 6. do 9. lipnja moći da bira 720 zastupnika novog petogodišnjeg saziva Europskog parlamenta.
Glasanje će danas otvoriti Nizozemci, sljedećeg dana biraju Irci, 8. lipnja Letonci, Maltežani i Slovaci, a u svim ostalim članicama birači će na birališta moći da izađu u nedjelju, 9. lipnja.
Iako se službeno održavaju u ta četiri dana, Estonci su već glasali 3. lipnja. Česi i Talijani će moći da glasaju u dva dana.
Minimalno aktivno i pasivno biračko pravo utvrđeno je nacionalnim zakonima, i ono je u većini članica isto kao i granica punoljetnosti – 18 godina.
Izuzetak su Belgija, Njemačka, Malta i Austrija, gdje će ove godine moći da glasaju stariji od 16 godina, a u Grčkoj stariji od 17 godina.
Glasanje je zakonska obaveza u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj i tko ne ispuni tu obavezu može biti novčano kažnjen.
Pravo da budu birani za eurozastupnike također u više od polovine članica EU imaju stariji od 18 godina, sa izuzetkom šest zemalja u kojima je starosni prag 21 godina, u Rumunjskoj je 23, a u Grčkoj i Italiji 25 godina.
Broj zastupnika koji se biraju u pojedinim članicama EU zavisi od broja birača, pa se tako najviše zastupnika, 96, bira u Njemačkoj koja ima oko 65 milijuna birača.
Francuzi biraju 81 zastupnika, Italija će imati 76 , Španjolska 61, Slovenija i Letonija po devet, Estonija sedam, a najmanje, po šest zastupnika, imati će Malta, Cipar i Luksemburg.
Bez obzira na to, europarlamentarci u zavisnosti od veličine zemlje iz koje dolaze ne predstavljaju isti broj građana, pa tako zastupnik iz Njemačke zastupa oko 875.000 ljudi, a onaj sa Malte približno 100.000.
U novom sazivu biće 720 zastupnika, što je 15 poslanika više nego u odlazećem parlamentu.
Najviše zastupnika birano je na izborima 2019. godine, 751, što je ujedno i gornja granica propisana temeljnim ugovorima EU. Taj broj se zatim smanjio zbog Brexita, odnosno odlaska Velike Britanije iz Unije i odlaska britanskih zastupnika iz EP.
Izborni prag je također definiran nacionalnim zakonodavstvima. Nikakav izborni prag nema 13 zemalja, među kojima su i Njemačka, Španija i Belgija.
U pet članica prag se kreće od 1,8% do 4%, a u devet zemalja, među kojima su i Francuska, Poljska, Mađarska i Rumunjska, isti je kao na nacionalnim izborima i iznosi 5%.
Bez obzira kojeg dana stanovnici neke države EU izlaze na birališta, nacionalne izborne komisije će službene rezultate moći priopćiti tek kada 9. lipnja budu zatvorena posljednja birališta u svim članicama EU.
