Dva entiteta i Brčko za deset mjeseci otplatili više od milijardu i 100 milijuna maraka duga strancima

U prvih deset mjeseci Federacija BiH je po osnovi vanjskog duga imala iznos od 732 milijuna maraka od sredstava od PDV-a, dok je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 446 milijuna maraka

Servisiranje vanjskog duga BiH, kao što je poznato, ide utvrđenom dinamikom koja se pokazala učinkovitom kada govorimo o smanjenju ukupnog iznosa, no u ovoj godini, kako doznajemo, entiteti su otplatili značajno veće iznose od sredstava koja dobivaju na osnovi neizravnih poreza, piše Večernji list BiH.

Viši iznosi

U prvih deset mjeseci Federacija BiH je po osnovi vanjskog duga imala iznos od 732 milijuna maraka od sredstava od PDV-a, dok je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 446 milijuna maraka. Republika Srpska je pak u istom razdoblju ove godine po osnovi vanjskog duga imala obvezu od 362 milijuna KM, a u prvih deset mjeseci prošle godine 213 milijuna maraka. Porastao je i iznos koji se otplaćuje iz dijela prihoda koji idu Distriktu Brčko, i to sa sedam milijuna maraka u prvih deset mjeseci prošle na 11 milijuna maraka u prvih deset mjeseci ove godine. Dakle, s pozicija entiteta i Brčkog za servisiranje vanjskog duga u spomenutom razdoblju u ovoj godini, ako govorimo o sredstvima od neizravnih poreza, otišlo je više od milijardu i stotinu milijuna maraka. To je značajno više u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.

Svakako treba uzeti u obzir da se svi navedeni iznosi odnose isključivo na vanjski dug čija se otplata vrši putem Ministarstva financija i riznice Bosne i Hercegovine. Iz tablice u koju je Večernji list imao uvid može se vidjeti i to da je nakon otplate vanjskog duga, čiji su iznosi porasli, Federacija BiH dobila 1,70% manje prihoda od neizravnih poreza, a Republika Srpska 2,29%.

Podsjetimo, prihodi od neizravnih poreza u deset mjeseci 2023. godine iznosili su 8 milijardi i 800 milijuna KM i veći su za 588 milijuna KM ili 7,15% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kada su iznosili 8 milijardi i 212 milijuna KM. Samo u listopadu 2023. godine prikupljeno je 935 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 72 milijuna KM više u odnosu na listopad 2022. godine. Nakon što je UNO u deset mjeseci 2023. godine gospodarstvu vratio milijardu i 791 milijun KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi otišli su u raspodjelu korisnicima u razdoblju siječanj – listopad 2023. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko. Za financiranje državnih institucija u navedenom razdoblju raspoređen je iznos od 849 milijuna KM. Federaciji BiH raspoređen je iznos od 3 milijarde i 807 milijuna KM, Republici Srpskoj 2 milijarde i 96 milijuna KM i Distriktu Brčko 212 milijuna KM.

Zaduživanje i otplata

Inače, nedavno je objavljeno kako je vanjski dug BiH na dan 30. rujna ove godine iznosio nešto više od 8 milijardi i 927 milijuna maraka, što je u odnosu na 30. lipnja ove godine manje za 167,38 milijuna KM ili 1,84%, a u odnosu na 31. prosinca 2022 godine vanjski dug smanjio se za 882,84 milijuna KM ili 9%. Pritom brojke upućuju na zaključak kako BiH aktivnije servisira svoj vanjski dug nego što se zadužuje kroz nove kreditne aranžmane, a nije nebitno za podsjetiti kako je udio duga znatno ispod maastrichtskog kriterija maksimalnog udjela javnog duga u BDP-u.

Drugim riječima, BiH se svrstava u red zemalja s relativno niskim vanjskim dugom, a njegov udio u BDP-u daje manevarskog prostora institucijama u zemlji da se prijave za nove kreditne aranžmane po povoljnim uvjetima, što je osobito bitno u svjetlu financiranja strateški značajnih projekata koji očekuju BiH. Takvi projekti, a osobito oni infrastrukturne naravi, važan su generator gospodarskog razvoja u bliskoj budućnosti.

Kada je riječ o strukturi vanjskog duga, prva četiri mjesta drže velike međunarodne financijske institucije, što je i očekivano s obzirom na to da se radi o najizdašnijim podupirateljima realizacije brojnih infrastrukturnih i drugih projekata gospodarske naravi. U strukturi vanjskog duga najviše sudjeluje Svjetska banka – IDA i IBRD s 27,17%, zatim Europska investicijska banka s 24,12%, Europska banka za obnovu i razvoj s 9,25% te Međunarodni monetarni fond s 8,49% ili 757 milijuna KM.