Europsko vijeće dalo je dodatnu prigodu Bosni i Hercegovini – svojevrsni politički baraž kako bi se našla u istome društvu s Ukrajinom i Moldavijom te otvorila pristupne pregovore, a uvjet za to je donošenje nekoliko reformskih zakona i potpisivanje sporazuma koji bi pokazali opredijeljenost ovdašnjih vlasti za prihvaćanje zajedničkih europskih vrijednosti.
Ipak su na kraju šefovi vlada zemalja članica Europske unije odustali od ucjenjivanja europskoga puta Ukrajine Bosnom i Hercegovinom, šaljući tako, prije svega, poruku Bruxellesa da je uz Kijev u vrijeme ruske agresije na tu zemlju.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da je bilo pogrešno ucjenjivati istodobnim otvaranjem pregovora s BiH i Ukrajinom, izražavajući očekivanje da će do ožujka sljedeće godine vlasti ove zemlje ispuniti postavljene uvjete kako bi Europsko vijeće donijelo potvrdnu odluku. Europsko vijeće je tijekom zasjedanja u Bruxellesu odobrilo otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom o članstvu u EU, dok je pak zatražilo od Europske komisije da do sljedećeg zasjedanja u ožujku dostavi izvješće o reformama koje vlasti BiH trebaju provesti kako bi se ta zemlja našla u istome društvu, prenosi Vecernji.ba.
Nizozemska, Austrija…
U međuvremenu su predstavnici Austrije i Mađarske zagovarali povezivanje otvaranja pregovora s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom, dok je pak Nizozemska istaknula svoje protivljenje napredovanju BiH prema Uniji.
– Ne bi to trebalo povezivati na bilo koji način s Ukrajinom. Ukrajina ima svoja iskušenja i s te strane ne želimo uopće špekulirati. Europska unija donijela je najbolju odluku uvažavajući stajališta 27 članica – rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.
Dodao je kako je na Bosni i Hercegovini da se dokaže kako bi do ožujka sljedeće godine ispunila očekivane reforme na kojima inzistira EU, što uključuje izmjene Izbornoga zakona, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa te Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Čović je dodao da je realističnije da BiH u ožujku dobije pozivnicu za otvaranje pregovora, navodeći kako je hrvatska strana u BiH najvažnija za postizanje kompromisa između vladajućih srpskih i bošnjačkih stranaka na državnoj razini.
– Prioritet nam je Izborni zakon i mislim da ćemo to tijekom prvoga mjeseca kroz razgovore koje vodimo intenzivno ovih dana i okončati – dodao je. Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske za potporu u približavanju europskim integracijama, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimi Erliću s kojim se prethodno susreo u Mostaru. – Bosni i Hercegovini upućen je snažan politički signal i jasan vremenski okvir da se u ožujku sljedeće godine otvore pristupni pregovori – izjavio je premijer Plenković i nastavio.
– Europsko vijeće će otvoriti pregovore s BiH kada ispuni kriterije koji su joj postavljeni, a mi smo sada pozvali Europsku komisiju da u ožujku pripremi izvješće o napretku BiH u cilju donošenja formalne odluke – rekao je Plenković.
Plenković kaže da je to odličan poticaj za Vijeće ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto, s kojom je cijeli dan bio u kontaktu, da u sljedeća dva mjeseca napravi još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija.
Predsjedateljica Krišto je u pismu Europskom vijeću kazala kako joj je žao što Bosna i Hercegovina nije dobila toliko potrebnu, a prema mišljenju svih u našoj zemlji, zasluženu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU-om. Istaknula je kako su svi u Bosni i Hercegovini dali svoj maksimum, koji, nažalost, u ovome trenutku nije prepoznala Europska unija onako kako smo svi mi unutar Bosne i Hercegovine očekivali. Podsjetila je sve članove Europskog vijeća na snažne iskorake koje je naša zemlja napravila u 2023. godini.
Krišto: Očekivali smo…
Istaknula je kako je BiH prvi put u povijesti imala 100 posto usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Predstavnici međunarodne zajednice angažirane u BiH pozvali su vlasti da upravo zbog preporuke Europske komisije sada rade više i brže te osiguraju donošenje zakona koji su preduvjet otvaranja pregovora.
Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler kazao je kako će nastaviti raditi s predstavnicima vlasti na usvajanju zakona i strategija i da “ima još vremena”. Sličnu je poruku poslao i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy pozvavši političare u BiH da promijene svoj odnos prema reformama.
– Mi smo podržali odluku EU-a da se odobri kandidacijski status BiH. Znamo da je to geopolitička odluka, ali je bila ispravna. Važan je to signal ljudima ove zemlje, posebno tijekom napetosti u međunarodnim odnosima – kazao je Murphy.
No, ne dijele svi u BiH ista razmišljanja kao predsjedateljica Krišto. A najveći dio kritika ide vlastima RS-a./
