U svoj režim tjelesne aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje – svaki dan nastojte vježbati u isto vrijeme.
Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovit ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje.
Premda u mozgu postoji središnji tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam.
Naš središnji sat CNS (središnji živčani sustav) djeluje kao glavni ”pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelome tijelu.
A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kralježnici, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Manchesteru.
Dogodi li se taj ”reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači.
Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert.
“Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tijekom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz središnjeg sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sustavu da je vrijeme da se probudi”, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Sveučilištu u Manchesteru.
Znanstvenici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kralježnici i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme.
Otprije se zna da su područja zglobova i kralježnice posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tijekom dana iz njih izbacuje voda.
To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove.
Tim znanstvenika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu.
Rezultate još treba potvrditi na ljudima, no znanstvenici vjeruju da je posrijedi sličan učinak.
Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerojatnosti ozljeda ili razvoja stanja poput artritisa.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
