Globalno tržište naftom bilo je krajnje destabilizirano u vrijeme pandemije Covid-19 2020/21., a nakon određene stabilizacije uzrokovane blagim oporavkom globalne ekonomije i povećanjem potražnje za naftom, sve je opet potresla prošlogodišnja ruska invazija na Ukrajinu, odnosno posljedično uvođenje oštrih proturuskih sankcija od strane Zapada – između ostalog i na ruski energetski sektor.
Tako su odustajanjem od ruske nafte zemlje G7 i Europska unija dovele i do novog snažnog udara na globalni energetski sektor – prije svega na rute opskrbe „crnim zlatom“ s obzirom da su mnoge zemlje, prije svega unutar EU, sada primorane tražiti nove dobavljače. S druge strane Rusija je primorana vršiti tranziciju izvoza nafte iz dominantnog zapadnog na istočni smjer – u Aziju.
Nova vijest koja se tiče proizvodnje nafte neće biti dobro primljena, prije svega na Zapadu. U Europskoj uniji, jer joj je potrebna nafta koja bi mogla i kvantitativno i cjenovno konkurirati nafti koja joj je do kraja prošle godine stizala iz Rusije (ruska nafta sada još stiže samo do nekoliko istočnih članica EU – gotovo u cijelosti o njoj ovisnih, i isključivo naftovodima a ne tankerskom opskrbom), ali ni u SAD-u koji se bori protiv visoke inflacije.
Naime, nekoliko zemalja koje sudjeluju u sporazumu OPEC+ s mjesecom svibnjem počinje dobrovoljna smanjenja proizvodnje nafte, koja će trajati do kraja 2023. godine. Ukupni pad proizvodnje bit će 1,66 milijuna barela dnevno (b/d).
Tako je i Saudijska Arabija, najveći proizvođač nafte, najavila dobrovoljno smanjenje proizvodnje nafte od svibnja do kraja 2023. dan prije ministarskog nadzornog sastanka formata OPEC+ 3. travnja. U priopćenju objavljenom na stranicama OPEC-a nakon nadzornog sastanka, rečeno je da su preventivne mjere za smanjenje proizvodnje usmjerene na održavanje stabilnosti tržišta nafte.
Ukupno je devet zemalja OPEC+ najavilo dodatno smanjenje proizvodnje. Saudijska Arabija će je smanjiti za 500.000 barela dnevno, Irak — za 211.000, UAE — za 144.000, Kuvajt — za 128.000, Kazahstan — za 78.000, Alžir — za 48.000, Oman — za 40.000, Gabon — za 8000, a Rusija je do kraja godine produžila odluku o smanjenju proizvodnje za 500.000 barela dnevno koja je bila na snazi već od ranije. Zapravo se radilo o ruskoj reakciji na uvođenje gornje izvozne cijene na njenu naftu od strane G7 i Europske unije./geopolitika.news/
Discussion about this post