BiH je već suočena s nestašicom hrane, ona će samo eskalirati ove zime. Ova zima će biti takva da će se ljudi dijeliti na one koji imaju jednom da jedu i na one koji će nekoliko dana pauzirat, tvrdi vlasnik farme Muris Mujanović.
Prijeti li nam nestašica hrane? Pitanje je od kojeg mnogi strahuju nakon početka invazije na Ukrajinu, ali i činjenice da BiH najviše ovisi o uvozu. Koliko proizvodimo i zašto nedovoljno?! Dugogodišnja neulaganja u poljoprivredu, izostanak većih poticaja i generalni trend ne proizvodnje hrane dovele su BiH u situaciju da proizvodi jedva 20% svojih potreba, kažu poljoprivrednici. Zbog toga prijeti nestašica. ”BiH je već suočena s nestašicom hrane, ona će samo eskalirati ove zime. Ova zima će biti takva da će se ljudi dijeliti na one koji imaju jednom da jedu i na one koji će nekoliko dana pauzirati”, izjavio je za N1 vlasnik farme u Ilijašu Muris Mujanović.
Sve bi se to moglo dogoditi u slučaju da neke europske zemlje odluče zabraniti izvoz određenih namirnica – primjerice mesa.
Također, mnogo je neobrađene površine zbog nestašice repromaterijala, njegovog poskupljenja, ali i nedostatka radne snage. ”Mi smo došli u situaciju da nam drugi diktira cijenama i totalno tržištem. Imamo neobrađenih površina, imamo vrijednih ljudi mogli smo proizvesti dovoljno svega da imamo za naše potrebe i dobar dio da se izveze. Da se uvuku, a ne izvuku novci”, naglasio je Nedžad Bićo, iz Udruženja poljoprivednika FBiH. A izvlače se milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom je 68%. Iz Klasa su ranije smirili javnost informacijom da imaju dovoljne količine pšenice. Iz Bimala su pak rekli kako sva ova situacija pokazuje značaj domaće sirovinske baze jer u ovakvim okolnostima cijene rastu. ”Kada govorimo o svim žitaricama koje su uvezene taj iznos je preko 200 milijuna KM, od čega na prvom mjestu je uvoz pšenice, kukuruza, ječma i ostalih žitarica koje su koriste u mlinskopekarskoj industriji’‘, pojasnio je Enes Alešković iz Vanjskotrgovinske komore BiH. A sve to bi BiH mogla proizvoditi u dovoljnim količinama. No, polja stoje netaknuta. Domaćim proizvođačima otežalo je i povećanje cijene mineralnog gnojiva preko 200%. Državne vlasti su, kažu poljoprivrednici, reagirale prekasno. Uvozi se i mlijeko, a bh. mljekari se obeshrabruju.
