Krumpir u EU najviše poskupio u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su cijene poljoprivrednih proizvoda u cjelini kliznule za 1,8 posto u odnosu na 2022. kad su poskočile za 22,2 posto.

Cijene poljoprivrednih proizvoda u EU blago su uvećane u 2023. godini, a u skupini osnovnih namirnica značajno je poskupio krumpir, i to ponajviše u Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

Poljoprivredni proizvodi u EU poskupjeli su lani za dva posto, izračunao je Eurostat, istaknuvši sušu koja je smanjila obujam proizvodnje kod više kultura, uključujući krumpir. U 2022. cijena im je bila skočila za 26 posto

U Hrvatskoj su cijene poljoprivrednih proizvoda u cjelini kliznule za 1,8 posto u odnosu na 2022. kad su poskočile za 22,2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

U skupini osnovnih prehrambenih proizvoda Eurostat je izdvojio krumpir kojem je cijena lani porasla u prosjeku za 23 posto.

Poskupio je u 24 zemlje članice, odražavajući smanjeni obujam proizvodnje zbog suše. Cijena mu je daleko najviše porasla u Njemačkoj, za 49 posto, Slovačkoj, za 48 posto, i u Hrvatskoj, za 44 posto, navodi se u izvješću Eurostata.

Cijene krumpira pale su samo u Belgiji, Austriji i na Cipru, pokazuje izvješće.

Među osnovnim namirnicama značajnije su poskupjela i jaja i svinjetina, u prosjeku za 20 odnosno 22 posto na razini EU-a.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj su jaja lani poskupjela dvostruko snažnije od prosjeka u EU, i to za 41 posto. Svinjetina je poskupjela malo više od 31 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Na razini EU-a značajnije je lani porasla i cijena maslinovog ulja, za 54 posto na godišnjoj razini, navodi se u izvješću.

Zamjetno jeftinije žitarice

Obrnuto od europskog prosjeka kretale su se pak u Hrvatskoj cijene mlijeka, koje su lani poskočile za 19,4 posto dok su u EU u prosjeku smanjene za 1,63 posto.

Perad je pak u Hrvatskoj poskupjela za 12 posto, četiri puta snažnije od europskog prosjeka. Dvostruko snažnije od europskog prosjeka porasle su pak cijene povrća i hortikulturnih proizvoda, za 17,2 posto.

Žitarice su na razini EU-a znatno pojeftinile, za 26 posto. Još veći pad cijena bilježila je Hrvatska, za gotovo 42 posto.

Niži ulazni troškovi

Cijene dobara i usluga koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji (input) pale su lani u Uniji u prosjeku za pet posto. U 2022. bile su poskočile za 31,4 posto.

Hrvatska prati silazni trend, s padom cijena inputa nešto većim od 12 posto, više nego dvostruko snažnijim od europskog prosjeka. U 2022. godini uvećane su gotovo 41 posto.

U skupini ulaznih troškova najviše su na razini EU-a lani pojeftinila gnojiva i poboljšivači tla, za 23 posto.

Među 26 zemalja čijim je podacima raspolagao statistički ured, cijena gnojiva pala je lani u 22 zemlje, navode u izvješću, uz napomenu da nisu raspolagali jedino podacima za Hrvatsku.

Daleko najveći pad njihovih cijena zabilježen je u Luksemburgu, za 46 posto. Slijede Švedska i Finska s padom cijena od 41 odnosno 39 posto.

Više su troškove gnojiva lani bilježili samo poljoprivrednici na Cipru i na Malti, za 14 odnosno za devet posto, te u Grčkoj i Rumunjskoj, za šest odnosno tri posto, navodi se u Eurostatovu priopćenju.

U skupini inputa daleko najviše su pak na razini EU-a poskupjeli proizvodi za zaštitu bilja i pesticidi, u prosjeku za devet posto u odnosu na 2022., izračunao je Eurostat.