Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordne 92.000 milijardi dolara, jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, utvrdili su Ujedinjeni narodi u najnovijem izvještaju.
Od početka stoljeća domaći i vanjski dug širom svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, a bruto domaći proizvod (BDP) samo tri puta, prema izvještaju UN-a objavljenom uoči sastanka ministara finanssija i guvernera centralnih banaka članica Grupe G20.
“Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest”, rekao je novinarima generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
“Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja narodu”, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.
Zabrinjavajuće zaduživanje zemalja u razvoju
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. godini iznosio 31.000 milijardi dolara, prema izračunima UN-a, baziranim na podacima iz aprilskog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o prognozama za svjetsku ekonomiju.
Kina je uvrštena u grupu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14.000 milijardi dolara zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.
Slijede Velika Britanija i Francuska s oko 3.000 milijardi dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija sa 2.900 milijardi dolara, odnosno 2.800 milijardi dolara.
Dug Njemačke premašio je 2.700 milijardi dolara.
Zemlje u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi izmjena valutnih tečajeva.
Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN-a.
Discussion about this post