Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu za izgradnju dionice Koridora 5C Mostar sjever – Mostar jug, koji će biti zaključen između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), piše Biznisinfo.ba.
Riječ je o investicijskom grantu u iznosu od 140,37 milijuna eura, koji je Bosni i Hercegovini odobrila Europska komisija putem Europskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan, dok će upravljanje sredstvima biti povjereno EBRD-u.
Jedna od najkompleksnijih dionica na Koridoru 5C
Dionica Mostar sjever – Mostar jug predstavlja jednu od tehnički najzahtjevnijih dionica cijelog Koridora 5C. Trasa prolazi kroz izrazito zahtjevan teren, a projekt uključuje:
- 11 mostova i vijadukata
- 6 dvocijevnih tunela
- 3 podvožnjaka i 2 nadvožnjaka
- centar za kontrolu i upravljanje primetom (COKP)
- dvije petlje – Mostar sjever i Mostar jug
- brojne potporne i hidrotehničke objekte
Kompletna dionica prolazi kroz područje Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a zamišljena je kao funkcionalna obilaznica koja bi rasteretila gradski saobraćaj.
Grant sredstva bit će kombinirana s ranije zaključenim ugovorom o zajmu između BiH i EBRD-a.
Slijedi odluka Predsjedništva BiH
Prijedlog ugovora o grantu, zajedno s osnovama za njegovo zaključivanje, bit će upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na daljnje odlučivanje. Za potpisnika ugovora u ime BiH predložen je ministar financija i trezora BiH.
Izgradnja ove dionice predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u zemlji i važan korak ka dovršetku Koridora 5C, koji BiH povezuje s evropskom mrežom autocesta.
Ključni problem: Politička blokada
Podsjetimo, iako je tehnička dokumentacija za ovu dionicu u velikoj mjeri spremna, realizacija je blokirana zbog odluke Predsjedništva BiH. U septembru je zaustavljena realizacija:
- dionice Mostar sjever – Mostar jug
- dionice Mostar jug – tunel Kvanj
Razlog je odbijanje Predsjedništva BiH da da suglasnost za korištenje zemljišta koje se vodi kao vojna imovina, uključujući područje kasarne “Miralem Jugo” i vojni aerodrom Ortiješ.
Iako je Ministarstvo odbrane BiH ranije ocijenilo da se radi o neperspektivnoj vojnoj imovini, suglasnost nije dana.
