Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne gdje je u razgovoru s novinarom Juricom Gudeljom analizirao trenutačni međunarodni položaj Bosne i Hercegovine. Žužul je istaknuo kako se BiH nalazi pred svojevrsnim raskrižjem te naglasio važnost dogovora triju konstitutivnih naroda za njezin opstanak i euroatlantski put.
Kraj nasilne reinterpretacije Daytona
Osvrćući se na geopolitički kontekst, Žužul je istaknuo da je svijet trenutačno okupiran ratom na Bliskom istoku, no da je domaća realnost od Daytona do danas obilježena stalnim pitanjem koji je sljedeći korak.
“Mislim da je svakome postalo jasno da pokušaj nasilnog reinterpretiranja Daytona, što se radi već 30 godina, više naprosto ne ide”, poručio je bivši šef hrvatske diplomacije. Dodao je kako se Dayton može reinterpretirati isključivo kroz dogovor i jednakopravnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda, što je ujedno i jedini jamac opstanka BiH kao jedinstvene države.
NATO i Europska unija kao jedini put
Žužul smatra kako je upravo sada “momentum” za BiH jer Europska unija otvara svoja vrata, dok je put prema NATO-u ocijenio još bržim i možda važnijim. Međutim, upozorava da se za taj iskorak moraju riješiti polazne pretpostavke.
“Ako se nastavi prepucavanje, izmišljanje i reinterpretiranje Daytona te izbornog zakona kakav nije predviđen po Daytonu, nastavit će se vraćanje u krug”, jasan je bio Žužul. Istaknuo je da su Amerika i Europa spremne ponovno pratiti situaciju, ali je za napredak nužan konstruktivan unutarnji dijalog.
Američki interes i Južna plinska interkonekcija
Na upit o mogućem američkom pritisku za stabilizacijom BiH vezanom uz Južnu plinsku interkonekciju, Žužul je takav pristup radije nazvao “konstruktivnim interesom”. Cilj Zapada je, pojašnjava, spriječiti da Republika Srpska ode u neizvjesnu sferu ruskog ili srpskog svijeta s prijetnjom odcjepljenja, ali i harmonizirati odnose u Federaciji BiH kako bi dva naroda imala jednaka prava. Američki interes iskazuje se kroz gospodarstvo, koje u ovom slučaju čini temelj za politički okvir, napomenuo je Žužul, ponovivši da nijedna vanjska sila ne može prisiliti narode u BiH na dogovor ako ga oni sami ne postignu.
Dogovor o unutarnjem uređenju nije rušenje BiH
Komentirajući utjecaj globalnih sukoba, Žužul je ustvrdio da je prijetnja ruske agresivnosti na određeni način pomogla Zapadu da shvati kako ne može pustiti Republici Srpskoj da radi što hoće, jer je alternativa tome bila opasnost od raspada države i građanskog rata. Iako, kako kaže Žužul, neki u Hercegovini možda priželjkuju druge granične okvire, sugovornik RTV HB poručuje da to nije realnost.
“Dogovor o unutarnjem uređenju nije put rušenja BiH, to je jamac njezina opstanka”, naglasio je. Hoće li to novo uređenje biti daytonsko, hoće li uključivati tri republike ili kantone, ovisi isključivo o dogovoru kojim će biti zadovoljena prava svih triju naroda. Pritom je kategorički odbacio mogućnost stvaranja jednonacionalne države s dominacijom jedne nacije ili religije.
Nema puta mimo Hrvatske
U konačnici, Žužul se osvrnuo i na ulogu Republike Hrvatske, istaknuvši da je interes Zagreba što brži ulazak BiH u euroatlantske integracije. Ipak, oštro je kritizirao ponašanje pojedinih bosanskohercegovačkih odnosno bošnjačkih dužnosnika u svijetu.
“Ne može Bosna i Hercegovina preskočiti Hrvatsku. Apsolutno su neprihvatljivi govori službenih predstavnika BiH po svijetu protiv Hrvatske radi njihovih unutarpolitičkih razloga”, kazao je.
Svoje je gostovanje zaključio nadom da će se schengenska granica u budućnosti pomicati prema istoku, za što je ključno da se BiH konstruktivno osloni na Zagreb, koji će takav partnerski pristup uvijek znati prihvatiti.
