Predstojeći Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za četvrti oktobar, a birači će imati priliku birati novu vlast na svim nivoima. Na ovim izborima listu Stranke demokratske akcije za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u izbornoj jedinici 3A, koja obuhvata Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton, predvodi potpredsjednik ove stranke Haris Zahiragić. Njegovo dosadašnje političko iskustvo obuhvata obnašanje dužnosti zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo tijekom mandata od 2018. do 2022. godine, nakon čega je ponovo osvojio mandat u istoj skupštini na izborima 2022. godine, kada je izabran i za delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U razgovoru za portal Klix.ba, Zahiragić je detaljno iznio političke stavove svoje stranke u vezi sa ključnim državnim pitanjima, kao i potencijalnim savezima sa drugim političkim akterima u zemlji.
Glavni fokus izbornog programa Stranke demokratske akcije na državnom nivou bit će stabilizacija političkih prilika u Bosni i Hercegovini, na čemu će se raditi od prvog dana preuzimanja dužnosti. Pored stabilizacije, pitanje sigurnosti zauzimat će posebno mjesto u njihovim planovima, uz istovremenu borbu za vraćanje punog dostojanstva bošnjačkom narodu. Zahiragić upozorava na ozbiljno narušen balans kada je riječ o raspodjeli rukovodećih funkcija i zapošljavanju u javnim službama, navodeći konkretne podatke iz aktuelnog mandata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, od ukupno devetnaest imenovanja, raspodjela je pokazala da je imenovano osam Srba, osam Hrvata i samo tri Bošnjaka, čime su Bošnjaci svedeni na manje od dvadeset posto. Zbog toga će stranka snažno insistirati na poštovanju ustavnog načela proporcionalne zastupljenosti u svim institucijama.
Modernizacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja još jedan od ključnih prioriteta, naročito u trenutku kada se regija i cijela Evropa suočavaju s procesom galopirajućeg naoružavanja koje je potpuno narušilo dotadašnji regionalni balans. Pored odbrane, neophodno je vratiti državi Bosni i Hercegovini izvorne nadležnosti u oblasti vanjske politike, koju je u proteklom periodu u potpunosti preuzeo entitet Republika Srpska. Vanjska politika više se ne može temeljiti isključivo na postdejtonskoj logici očuvanja mira, s obzirom na to da se međunarodni sistem značajno promijenio, a evropska sigurnosna arhitektura prolazi kroz najveću transformaciju od okončanja Hladnog rata. Proširenje Evropske unije ponovo dobija status geopolitičkog instrumenta, što zahtijeva novu strategiju kojom će Bosna i Hercegovina biti definisana kao aktivan evropski akter. Takva politika mora štititi vlastiti suverenitet, doprinositi regionalnoj stabilnosti i unapređivati zajedničke interese, umjesto da država bude predstavljana isključivo kao problem.
Potrebno je izgraditi potpuno novi narativ prema kojem je Bosna i Hercegovina evropska, autentično multietnička, energetski važna i sigurnosno relevantna država s mladim stanovništvom i patriotski orijentiranom dijasporom na koju se mora ozbiljno računati. Vanjska politika se mora uskladiti i povezati sa sigurnosnom politikom, civilnom zaštitom, energetikom, digitalnom sigurničnošću i zaštitom kritične infrastrukture, jer savremeno okruženje ne dozvoljava odvojeno planiranje ovih sektora. Evropa trenutno ulaže stotine milijardi eura, a Bosna i Hercegovina posjeduje namjensku, metalsku i mašinsku industriju, kao i kapacitete za proizvodnju eksploziva, municije i remontnih usluga. Umjesto pukog izvoza osnovnih proizvoda, država treba postati sastavni dio europskih proizvodnih lanaca, što predstavlja i ekonomsko i vanjskopolitičko pitanje. Također, Bosna i Hercegovina može promovirati svoju diplomatiju otpornosti i ponuditi vlastita iskustva iz oblasti deminiranja kao vrijedan resurs na međunarodnom planu.
Uspostavljanje snažnijih bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama mora prevazići okvire koji su determinirani isključivo sentimentom Daytonskog mirovnog sporazuma. Neophodno je razumjeti američke interese u ovom dijelu svijeta i ponuditi najtjesniju moguću saradnju na ekonomskom, političkom i vojnom planu. Istovremeno, odnosi sa sve utjecajnijim islamskim svijetom moraju se popraviti, jer Bosna i Hercegovina kao evropska zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom ima mnogo toga za ponuditi. Države Azije također ne smiju biti zanemarene, pa iako strateška partnerstva ostaju vezana za Zapad, Bosna i Hercegovina u multipolarnom svijetu mora graditi ekonomske veze sa svim rastućim silama. Politika prema Republici Hrvatskoj zahtijeva obnovu iskrenog partnerstva uz striktnu zaštitu institucionalne suverenosti, što podrazumijeva otvaranje stalnog strateškog dijaloga o granicama, energetici i fondovima Europske unije, ali i jasno odbijanje bilo kakvog odustajanja od Daytona. Sa Beogradom je potrebno razvijati ekonomsku saradnju i trgovinu na relaciji isključivo između država, dok se svaki pokušaj tretiranja entiteta Republike Srpske kao zasebnog partnera mora odbaciti kao neprihvatljiv.
Kada je riječ o mogućim koalicionim partnerima u vlasti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, Zahiragić ističe da to prije svega ovakve odluke prepušta građanima, ali da lično priželjkuje saradnju sa strankama koje nisu podržale suspenziju Ustava i političkog položaja Bošnjaka, izdvajajući Demokratsku frontu i Stranku za Bosnu i Hercegovinu. Nakon kontroverznih amandmana visokog predstavnika Christiana Schmidta, stranke s hrvatskim predznakom bit će nezaobilazne u formiranju vlasti, a glasači će odlučiti hoće li to biti Hrvatska demokratska zajednica ili takozvana Petorka. Slična situacija je i sa političkim subjektima iz entiteta Republika Srpska, gdje odnos prema osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću pokazuje da među njima nema suštinskih razlika. Bez obzira na to ko bude izabran s druge strane, Stranka demokratske akcije imat će kapacitet da se nosi s njima kako bi država išla naprijed, za razliku od politike koju opisuje kao ponižavajući mandat aktuelne Trojke.
Odgovarajući na pitanje o mogućim blokadama u državnim institucijama, Zahiragić podsjeća da se Stranka demokratske akcije i ranije uspješno nosila s takvim izazovima, gradeći institucije i ostvarujući napredak na evropskom i NATO putu uprkos stalnim preprekama. Kao primjer navodi period iz 2018. i 2019. godine kada su Milorad Dodik i drugi zvaničnici iz Republike Srpske blokirali procese, ali su na kraju ipak primorani da zajedno sa Strankom demokratske akcije izglasaju Godišnji nacionalni program. Ukoliko osvoji mandat u državnom parlamentu, njegov prioritet bit će donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti, kao i temeljna reforma pravosuđa. Pravosudni sistem mora prestati biti alat za hapšenje ratnih branitelja i pokušaje istorijskog revizionizma, te se fokusirati na procesuiranje predmeta sa haške A liste, čime bi se popravio ugled Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni. Iako ne želi davati grandiozna i nerealna obećanja građanima, Zahiragić obećava beskompromisnu i poštenu borbu za interese države Bosne i Hercegovine.
Europski put i članstvo u NATO savezu ostaju međusobno povezani strateški ciljevi, a Stranka demokratske akcije ih čvrsto drži u svom programskom kursu. Pored ispunjavanja formalnih uslova, potrebno je pažljivo pratiti i razumjeti signale koje šalju najsnažnije države Evropske unije poput Francuske, Italije i Njemačke, koje se suočavaju sa unutrašnjim pritiscima jačanja desnih političkih opcija. Usvajanje europskih standarda korisno je prvenstveno za unutrašnji razvoj društva, dok NATO integracije zahtijevaju dublje sagledavanje uloge Alijanse na Zapadnom Balkanu do 2035. godine. Fokus modernog sigurnosnog okruženja pomaknuo se prema zaštiti istočnog krila, cyber prostoru, hibridnom ratovanju, kritičnoj infrastrukturi i sigurnosti energetskih koridora. Zahvaljujući svom geografskom položaju između Jadranskog mora, srednje Evrope, istočnog Mediterana i zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina može ponuditi NATO savezu upravo ono što mu je danas najpotrebnije. Kada Alijansa donese konačnu odluku o proširenju, država će biti spremna da u skladu sa svojim Ustavom formalno potvrdi članstvo.
