Žustra rasprava Zahiragića i Raspudića: Sukob oko Daytona, Komšića i budućnosti BiH
Politička rasprava između Harisa Zahiragića (SDA) i Nine Raspudića otvorila je niz ključnih pitanja o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, položaju Hrvata, ulozi Hrvatske te budućnosti Daytonskog sporazuma.
Dok je Zahiragić branio postojeći ustavni okvir i legitimitet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Raspudić je upozoravao na, kako tvrdi, dugogodišnje narušavanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Zahiragić: Herceg-Bosna se nikada neće vratiti
Zastupnik SDA oštro je odbacio ideje o uspostavi Herceg-Bosne, poručivši kako takav projekt nema budućnost ni u Federaciji BiH ni na području cijele države.
Istaknuo je da prijetnje stvaranjem novih teritorijalnih podjela iz susjednih država nisu dobrodošle te da predstavljaju opasnost za stabilnost Bosne i Hercegovine.
Govoreći o Željku Komšiću, Zahiragić je naglasio kako je riječ o legalnom i legitimnom članu Predsjedništva BiH izabranom u skladu s Ustavom i važećim izbornim pravilima.
Prema njegovim riječima, prijedlozi koji bi podrazumijevali posebne etničke izborne jedinice ili model “dvije kutije” doveli bi do diskriminacije između 200 i 300 tisuća građana Federacije BiH koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci ili Hrvati.
Hrvati imaju značajnu zastupljenost
Zahiragić je tijekom rasprave istaknuo da Hrvati, iako imaju oko 10 posto zastupnika u određenim institucijama, obnašaju niz važnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Naveo je kako hrvatski politički predstavnici imaju značajan utjecaj kroz Vijeće ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i druge institucije, odbacujući tvrdnje da su politički marginalizirani.
Također je kritizirao suradnju HDZ-a BiH i SNSD-a, optuživši hrvatsku stranku da se politički približila Miloradu Dodiku umjesto da gradi partnerstvo s bošnjačkim političkim predstavnicima.
Raspudić: Problem nije nacionalnost Komšića nego koga predstavlja
S druge strane, Nino Raspudić ustvrdio je da se pitanje Željka Komšića ne svodi na njegov nacionalni identitet, već na to predstavlja li političku volju većine hrvatskog naroda u BiH.
Naglasio je da je Hrvatska jedan od potpisnika i jamaca Daytonskog mirovnog sporazuma te da ima pravo reagirati kada smatra da su njegova načela narušena.
Prema njegovom mišljenju, intervencije međunarodne zajednice tijekom proteklih desetljeća dovele su do situacije u kojoj Bošnjaci mogu odlučujuće utjecati na izbor hrvatskih političkih predstavnika, što smatra suprotnim izvornom duhu Daytona.
Raspudić je također ustvrdio da politika koju zastupa SDA realno kontrolira tek oko 25 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Zahiragiću je poručio da svoje političke stavove ne može slobodno zastupati u sredinama poput Banje Luke ili Širokog Brijega, čime je želio ilustrirati duboku političku podijeljenost zemlje i ograničen doseg politika koje se predstavljaju kao općedržavne.
Kritike međunarodne zajednice i Zagreba
Raspudić je posebno kritizirao djelovanje visokih predstavnika i međunarodne zajednice, tvrdeći da su njihove odluke dodatno produbile nepovjerenje među narodima u BiH.
Bosnu i Hercegovinu opisao je kao disfunkcionalnu državu i međunarodni protektorat u kojem strani dužnosnici imaju ovlasti mijenjati zakone i politička pravila.
Kritike je uputio i službenom Zagrebu, ocijenivši da pristup hrvatske Vlade prema problemima u BiH nije dovoljno odlučan.
Dvije vizije budućnosti BiH
Rasprava je još jednom pokazala duboke razlike u pogledima na budućnost Bosne i Hercegovine.
Dok Zahiragić zagovara građanski koncept države i obranu postojećeg ustavnog poretka, Raspudić smatra da je dugoročna stabilnost moguća samo kroz dosljednu provedbu načela konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Raspudić je zaključio da je strateški interes Hrvatske očuvanje Bosne i Hercegovine, ali isključivo kao funkcionalne i pravedne države triju konstitutivnih naroda, kakva je, prema njegovim riječima, bila zamišljena Daytonskim sporazumom.
