Povodom 81. obljetnice partizanskog zločina nad mostarskim franjevcima, gost Dnevnika RTV Herceg-Bosne bio je dr. sc. Domagoj Knežević iz Hrvatskog instituta za povijest. U razgovoru s urednikom Dejanom Perićem, Knežević je analizirao povijesni kontekst stradanja franjevaca, razmjere komunističke represije te važnost istraživanja prikrivenih grobišta.
Ideološki i nacionalni obračun
Knežević je istaknuo kako su razlozi za brutalne likvidacije hercegovačkih franjevaca bili višestruki, a temeljili su se na lenjinističko-marksističkoj ideologiji koja je u Katoličkoj crkvi vidjela društvenog neprijatelja.
„Ono što se dogodilo na Širokom Brijegu i u Mostaru bila je očekivana politika komunističkih snaga. Franjevci su bili mučenici vjere, ali su likvidirani i kao dio nacionalne inteligencije. Samostani su bili oaze učenja i čuvari nacionalnog plamena, zbog čega nisu samo ubijali ljude, već su palili arhive i knjižnice, kao što je bio slučaj na Širokom Brijegu,“ pojasnio je Knežević.
Podsjetio je na podatke don Ante Bakovića prema kojima je na hrvatskim etničkim područjima ubijeno više od 664 svećenika, što je presedan u europskim razmjerima. Knežević naglašava kako je taj val nasilja bio samo uvod u masovna stradanja na Bleiburgu i Križnom putu, te kasniji progon kardinala Stepinca.
Temelji na laži i teroru
Govoreći o razmjerima zločina, povjesničar je naglasio kako je komunistička vlast sustavno provodila “čišćenje narodnih neprijatelja” na svakom zauzetom teritoriju.
„Kolega Davor Marijan to je najbolje sažeo rekavši da je u samim temeljima komunističke Jugoslavije bila laž i teror. Ta država je počela živjeti s masovnim zločinima u završnici Drugog svjetskog rata, a završila je također u krvi, u sprezi JNA i velikosrpske politike,“ istaknuo je Knežević.
Dodao je kako su žrtve odmazde bili svi slojevi društva, od folksdojčera koji su kolektivno protjerani, do civila koji su bježali pred glasom o partizanskim zločinima. Prema nekim procjenama, samo na području zapadne Hercegovine tijekom 1945. godine stradalo je više od 16 tisuća ljudi.
Važnost istraživanja grobišta
Komentirajući ovotjednu promociju monografije o prikrivenim grobištima Hrvata u Sloveniji, Knežević je pohvalio rad slovenskih kolega, posebice dr. Mitje Ferenca, te napore hrvatske Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja.
„To je sveobuhvatan i dugotrajan proces. Kada vidite broj grobnica diljem Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jasno je o kakvim se razmjerima radi. Istraživanje istine ključno je kako bi javnost bila upoznata sa stvarnim događajima tog vremena,“ zaključio je Knežević.
