Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izrazio je uvjerenje da vrijeme za izmjene Izbornog zakona BiH nije izgubljeno te je najavio intenziviranje diplomatskih aktivnosti, uključujući i skori službeni posjet Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon 23. sjednice Predsjedništva HNS-a, Čović je poručio kako je cilj trajno riješiti pitanje legitimnog predstavljanja i onemogućiti praksu da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH.
Osvrćući se na aktualni politički trenutak i pretkampanju koja je već započela, Čović je naglasio kako, unatoč skepsi dijela kolega iz Predsjedništva HNS-a, i dalje vjeruje da u iduća dva do tri mjeseca postoji prostor za dogovor. Prijedlog HNS-a već se nalazi u Domu naroda i za njega postoji većina u tom domu, no za konačno usvajanje nužna je potpora bošnjačkih predstavnika u Zastupničkom domu. Najavio je da će se u naredna dva tjedna voditi intenzivni razgovori između različitih političkih opcija, uključujući predstavnike bošnjačkog i srpskog naroda, kako bi se otklonili ključni problemi nefunkcioniranja institucija.
Uz to, najavio je i sljedeću sjednicu Predsjedništva HNS-a za prvi ili drugi tjedan ožujka, na kojoj će se definirati konačni dogovor oko zajedničkog nastupa članica HNS-a na izborima.
Novi pristup američke administracije
Komentirajući lobiranja drugih političkih aktera u Washingtonu i sastanke na marginama Molitvenog doručka, Čović je istaknuo kako HNS priprema ozbiljniji diplomatski iskorak.
„Mi smo procijenili da ćemo u nekih dvadesetak dana biti u službenoj posjeti Washingtonu, ali to je na potpuno drugim načelima. Jasno mi je kakvi su sastanci kad se ide na Molitveni doručak, no ozbiljnost trenutka od nas traži drugačije organiziranje,“ kazao je Čović. Dodao je kako je nova administracija u SAD-u otvorila vrata za mnoge procese te promijenila koncept odnosa, što Hrvati planiraju iskoristiti za rješavanje pitanja Izbornog zakona, ali i državne imovine. Pozdravio je i izjave britanske izaslanice Karen Pierce o razumijevanju problema s kojima se Hrvati suočavaju, ističući da slične stavove dijele i dužnosnici EU.
Govoreći o zastoju u Planu rasta, Čović je bio kritičan prema domaćim političkim igrama, ocijenivši da nedostaje političke mudrosti. Pojasnio je kako je Plan rasta zapravo ugovor između EU i BiH koji obuhvaća pravne, kadrovske i ekonomske reforme, a ne samo financijski aspekt.
„Nažalost, nismo uspjeli jer nema dovoljno volje da to prođe Vijeće ministara. U Domu naroda skidano je s dnevnog reda stotinjak točaka radi međusobnog nadmudrivanja. Bilo bi naivno ne iskoristiti ovo vrijeme kada institucije EU pokazuju veći interes za nas nego mi sami,“ upozorio je Čović, pozvavši na hitno usvajanje Zakona o sudu i VSTV-u.
Infrastrukturni izazovi: Južna interkonekcija i Jadransko-jonski koridor
Značajan dio sjednice, kojoj je nazočio i resorni ministar Željko Nedić, bio je posvećen problematici prostornog planiranja u Federaciji BiH. Čović je upozorio da nepostojanje dugoročnih strategija i usklađenih prostornih planova izravno koči realizaciju strateških projekata.
Poseban naglasak stavljen je na Južnu plinsku interkonekciju. Čović je istaknuo složenost koordinacije jer plinovod prolazi kroz više županija i općina – od Posušja, preko Tomislavgrada, Livna, Kupresa, Bugojna i Novog Travnika, pa sve do Širokog Brijega, Gruda, Mostara i Čapljine. Upozorio je na specifične tehničke izazove, navodeći kako je projektom zamišljeno da cjevovod ide iznad zemlje, za razliku od Hrvatske gdje je ukopan, što zahtijeva koridor širine trideset metara koji mora zaobići rijeke, objekte i prometnice. Najavio je koordinacijski sastanak u Livnu 13. veljače, gdje će se okupiti predstavnici svih uključenih lokalnih zajednica kako bi se našlo zajedničko rješenje.
Jednako važnim ocijenio je i Jadransko-jonski koridor, potvrdivši da se intenzivno traže rješenja za trasu koja bi od dodirne točke s Crnom Gorom prolazila kroz općine Ravno, Trebinje, Ljubinje i Stolac do Čapljine, gdje bi se spojila s Koridorom Vc i hrvatskom autocestom. Informirao je javnost da je Crna Gora već potpisala ugovor s tvrtkom Bechtel za svoj dio koridora, što dodatno požuruje potrebu da BiH definira svoje prostorne planove i osigura zemljište za ovaj međunarodni pravac koji povezuje jug Europe.
