U prostorijama Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine u Mostaru održana je 25. sjednica Predsjedništva, nakon koje se medijima obratio predsjednik HNS-a Dragan Čović.
Na sjednici je razmatran aktualni politički trenutak u Bosni i Hercegovini i okruženju, pripreme za Opće izbore 2026. godine te strateški koraci za buduće djelovanje. Čović je istaknuo kako su, na temelju materijala Glavnog vijeća, raspravljali i o radu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, obuhvaćajući širok spektar tema – od telekomunikacija, pošte i zračnog prometa, pa sve do željeznica te mreže autocesta i cesta na svim razinama vlasti.
Odgovor “petorci” i kandidat za Predsjedništvo
Odgovarajući na novinarsko pitanje o kandidatu za člana Predsjedništva BiH i najavama hrvatske oporbene “petorke” da će predložiti svog kandidata, Čović je naglasio važnost zajedničkog nastupa kroz HNS zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona.
“Naš strateški interes je bio da imamo pluralizam u djelovanju, no kako nismo riješili pitanje Izbornog zakona, nameće se potreba da kroz HNS imamo jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović,” kazao je Čović, dodajući kako pojedine stranke koriste ovaj proces kao alat za vlastito profiliranje.
Predsjednik HNS-a istaknuo je kako je Filipović izvrsna kandidatkinja koja može “generacijski i na svaki drugi način” artikulirati potrebe hrvatskog člana Predsjedništva u okviru ustavnih ovlasti.
“Ako se dogodi izmjena Izbornog zakona, najmanji je problem da imamo deset kandidata. Ali da dopustimo ponovni ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva člana Predsjedništva, pa onda kukati kako nam je to problem; mislim da svatko treba preuzeti tu odgovornost,” upozorio je Čović, podsjetivši na političke projekte iz vremena Alijanse i Platforme.
Poručio je kolegama iz Federacije BiH da uvažavaju ustavne kategorije prema kojima svaki od tri konstitutivna naroda treba imati svog legitimnog predstavnika. Najavio je kako se u idućih dvadesetak dana očekuje da Središnje izborno povjerenstvo donese sve potrebne odluke i službeno raspiše izbore za prvu nedjelju u listopadu.
Blokade u parlamentu
Osvrnuo se na nedavne sjednice Zastupničkog doma PS BiH i blokade u Domu naroda.
“Znamo da se sjednica Doma naroda zakazana za ponedjeljak neće održati jer netko opet nameće iste točke dnevnog reda. Pričamo o Europi, a na dvadesetom mjestu predloženog dnevnog reda su Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, što dovoljno govori o igrama,” istaknuo je.
Južna interkonekcija kao strateški projekt
Značajan dio obraćanja bio je posvećen usvojenom Zakonu o Južnoj interkonekciji. Čović je najavio skore konkretne korake, istaknuvši kako bi na predstojećem “Summitu tri mora” u Dubrovniku trebao biti prezentiran dokument između BiH i Republike Hrvatske koji će formalizirati početak realizacije.
“Mi formalno možemo krenuti već danas, čim smo zakon usvojili. Nema nijednog razloga da sada ne idemo u implementaciju. Želimo da se od sutra krene s administrativnim djelovanjem na terenu,” poručio je predsjednik HNS-a.
Posebno je naglasio ulogu američkog investitora, istaknuvši da BiH u ovom projektu ne snosi rizik.
“Vidio sam da neke kolege špekuliraju, ali BiH ne preuzima kompletan rizik. Investitor donosi novac i nameće dinamiku. Ako ulaže milijarde dolara, on će istovremeno graditi i plinsku infrastrukturu i potrošačku mrežu, poput plinskih elektrana,” objasnio je Čović.
Za realizaciju projekta ključna je suradnja s Hrvatskom, posebno izgradnja dionice od oko 60 kilometara od Dugopolja do granice s BiH kod Imotskog, koja je preduvjet za dotok plina.
“Tamo gdje američki investitor uloži veliki novac, brinut će se o tom prostoru. To nam je dobro s obzirom na to da iz iste zemlje dolazi i novac koji je definirao Daytonski okvir i zaustavio rat. Mislim da time možemo riješiti puno drugih pitanja našeg unutarnjeg uređenja, te malo mirnije razmišljati o našem okruženju,” poručio je na kraju Čović.
