Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u drugostupanjskom postupku poništilo je presudu u slučaju “Slaven Kovačević protiv BiH”. Vijeće je zaključilo da je apelant zloupotrijebio pravo na tužbu, te da nije žrtva diskriminacije. Presuda je pravosnažna i na nju ne postoji mogućnost žalbe.
Današnju presudu je donijelo Veliko vijeće od 17 sudaca u sljedećem sastavu:
Mattias Guyomar (Francuska), predsjednik,
Arnfinn Bårdsen (Norveška),
Ivana Jelić (Crna Gora),
Lado Chanturia (Gruzija),
Ioannis Ktistakis (Grčka),
Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina),
Stéphanie Mourou-Vikström (Monaco),
Alena Poláčková (Slovačka),
Gilberto Felici (San Marino),
Darian Pavli (Albanija),
Erik Wennerström (Švedska),
Saadet Yüksel (Turska),
Lorraine Schembri Orland (Malta),
Anja Seibert-Fohr (Njemačka),
Peeter Roosma (Estonija),
Davor Derenčinović (Hrvatska),
Mykola Gnatovskyy (Ukrajina),
kao i Marialena Tsirli, registrator.
Vijeće je 20. studenog u Strasbourgu razmatralo zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za preispitivanje presude donesene u slučaju “Slaven Kovačević protiv BiH”.
Kovačević se obratio Sudu prije dvije godine, ističući kako mu je uskraćeno aktivno biračko pravo jer, kao stanovnik Federacije BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da ne može glasati za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.
Sud je krajem kolovoza prošle godine donio presudu u kojoj se navodi kako su Kovačevićeva prava prekršena te da je diskriminiran. Presudom je također istaknuto kako konstitutivni narodi (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) uživaju povlašteni položaj u trenutnom ustavnom sustavu.
Bosna i Hercegovina uložila je žalbu na presudu početkom listopada prošle godine, a zahtjev za preispitivanjem podnijele su Monika Mijić i Jelena Cvijetić, vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.
Na sjednici Velikog vijeća Kovačević je istaknuo da je motivaciju za obraćanje Sudu pronašao u činjenici kako trenutni zakoni u BiH ne osiguravaju jednako biračko pravo svim građanima. “Svi građani nemaju pravo ravnopravno sudjelovati u izboru članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH. Ovom presudom želim postići puno biračko pravo u BiH”, izjavio je Kovačević, koji je savjetnik protuustavnog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
Monika Mijić, predstavljajući stav BiH, izjavila je kako je Kovačevićev zahtjev “neosnovan” te da je došlo do “zlouporabe prava na podnošenje aplikacije”. Naglasila je kako Kovačević nije dokazao na koji način Ustav i Izborni zakon BiH ograničavaju njegovo pravo biranja te da svi građani BiH dijele istu situaciju u vezi s izborom članova Predsjedništva.
Mijić je podsjetila kako se Kovačević različito nacionalno izjašnjavao, nekada kao Srbin, nekad kao Hrvat, dok je apelaciju podnio izjašnjavajući se kao pripadnik ostalih. Uz to nije iskoristio sve pravne lijekove koji su mu stajali na raspolaganju u samoj BiH.
Kovačević je ovom presudom, istrumentaliziran od velikobošnjačke politike, pokušao srušti jednakopravnost i konstitutivnost naroda kao temelj daytonske BiH i doći do građanskog modela države, koji bi omogućio da ona od tronacionalne postane jednonacionalna država većinskog naroda.
U svemu mu je veliku podršku, kroz lobiranje uključujući i javne medijske istupe, davao bivši sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, što je kompromitiralo i vjerodostojnost samog suda.
Analitičari su se s pravom pitali kako je moguće da Sud uopće razmatra Kovačevićevu tužbu s obzirom da nije iskoristio pravne lijekove u samoj BiH- nije podnio tužbu ni jednoj pravosudnoj instituciji, a ni, u konačnici, Ustavnom sudu BiH, što je jedno od pravila pri podnošenje tužbe Sudu u Strasbourgu.
Discussion about this post