Obilježavanje 31. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Oluja” u Širokom Brijegu ove je godine obilježio politički spor oko korištenja dvorane Skupštine Županije Zapadnohercegovačke, u kojoj je svečana akademija trebala biti održana. Organizatori tvrde da su prostor dobili nakon dogovora s tajništvom, dok Skupština ŽZH demantira da je dala suglasnost za njegovo korištenje.
Obilježavanje 31. obljetnice Oluje u Širokom Brijegu započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Trgu širokobrijeških žrtava, nakon čega su se organizatori i okupljeni građani uputili prema zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke.
Zatvorena vrata Skupštine
Ispred ulaza u zgradu okupljene je pozdravio zastupnik u Skupštini ŽZH Tomislav Bandić, koji je priopćio da je dvorana skupštine ostala zatvorena za organizirano obilježavanje. Prema njegovim riječima, poziv za svečanu akademiju upućen je Ministarstvu branitelja Domovinskog rata ŽZH, svim braniteljskim udrugama u županiji, Hrvatskom narodnom saboru, predsjednicima stranaka s hrvatskim predznakom te svim zastupnicima Skupštine ŽZH.
Bandić je istaknuo da je namjera bila obilježiti dan dostojanstveno i bez podjela, no da je najava dostupnosti dvorane naposljetku povučena. Zastupnik i njegova kolegica Antonija Banožić, kao izabrani zastupnici, ukazali su da im je onemogućen pristup prostoru u kojem inače obavljaju svoj zastupnički mandat, ocijenivši to zloupotrebom institucija.
Skupština ŽZH nije odobrila dvoranu?
Skupština Županije Zapadnohercegovačke reagirala je službenim priopćenjem u kojem osporava navode organizatora. Prema priopćenju institucije, zahtjev za korištenje dvorane zaprimljen je tek dan ranije, 3. kolovoza, putem e-maila dvoje zastupnika, dok službena suglasnost za održavanje akademije u tom prostoru nikada nije dana. Skupština je najavu održavanja akademije u svojoj dvorani ocijenila neodgovornom, naglašavajući da svaka institucija prije javnog događaja treba dati suglasnost i pripremiti prostor. Istovremeno su poručili da podržavaju dostojanstveno obilježavanje datuma važnih za hrvatski narod, ali su smatrali nužnim javno ispraviti, kako navode, netočne informacije o mjestu održavanja.
Zastupnica Antonija Banožić na skupu je poručila da su cijeli protekli tjedan bili u kontaktu s tajništvom i predsjedateljem Skupštine te da problema nije bilo sve do posljednjeg trenutka, kada im je priopćeno da na prostorije ne mogu računati. Naglasila je i osobnu dimenziju datuma za grad: podsjetila je da je 5. kolovoza 1995. godine Široki Brijeg granatiran kao osvetnički čin srpskih agresora, pri čemu je poginula sugrađanka Anđelka Misir, a Marko Kraljević je ranjen.
Akademija ipak održana u Narodnoj knjižnici
Unatoč zaprekama, organizatori su prostor za akademiju u konačnici osigurali u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg, gdje je program i održan prema najavljenom rasporedu. Sudjelovali su brigadni general HVO-a Zdenko Lučić, general HOS-a Ante Prkačin, politolog i novinar Tvrtko Milović te zastupnik Tomislav Bandić.
Kroz tri tematske cjeline govornici su obradili vojno-političke i povijesne dimenzije Oluje, zajedničku obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ulogu HVO-a i Hrvata iz BiH u oslobađanju teritorija, obranu Bihaća, kao i važnost očuvanja kulture sjećanja.
Inicijativa za neradni dan
Organizatori su ponovili višegodišnju inicijativu da 5. kolovoza u Županiji Zapadnohercegovačkoj bude proglašen neradnim danom i da se obljetnica Oluje ubuduće obilježava institucionalno. Riječ je o prijedlogu koji Bandić i Banožić zastupaju u Skupštini ŽZH tri godine, a koji je ranije dobio potporu resornog ministra za braniteljska pitanja, no do danas nije realiziran. Prema riječima organizatora, riječ nije samo o pitanju neradnog dana, već o odnosu prema hrvatskim braniteljima, žrtvama Širokog Brijega i temeljnim vrijednostima slobode.
