Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da su ljudska prava zastupnika DF-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Zlatana Begića prekršena u dva slučaja.
Sud u Strasbourgu je utvrdio da se predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH biraju suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Osim toga, ESLJP je presudio i da se rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bira suprotno Konvenciji.
Potvrdio Schmidt
– Gospodin Begić je tvrdio da je njegova nemogućnost kandidiranja na izborima za predsjednika/potpredsjednika Federacije suprotna članku 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju, samostalno i u vezi s člankom 14. (zabrana diskriminacije) Konvencije, a također i članku 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) i članku 17. (zabrana zloupotrebe prava). Kršenje članka 1. Protokola br. 12 Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dovoljnu pravednu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je podnositelj zahtjeva pretrpio te da mu tužena država treba isplatiti 10.000 eura (EUR) na ime troškova i izdataka – navedeno je u saopćenju Europskog suda za ljudska prava.
Prema važećem Ustavu Federacije BiH predsjednik i potpredsjednici FBiH mogu biti birani samo iz reda konstitutivnih naroda. Ovakav izbor (pot)predsjednika Federacije BiH potvrdio je i sam visoki predstavnik Christian Schmidt namećući amandmane na Ustav Federacije BiH.
Drugi predmet se odnosi na rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Parlamentarna skupština BiH
– Podnositelj zahtjeva, g. Zlatan Begić, državljanin je Bosne i Hercegovine. Rođen je 1975. godine i živi u Tuzli. Visokopozicionirani je dužnosnik političke stranke Demokratska fronta i član Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Slučaj se odnosio na nemogućnost g. Begića da se kandidira na izborima za mjesto predsjedatelja/potpredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine. G. Begić tvrdio je da je njegova nemogućnost kandidiranja na izborima za tu dužnost u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) i člankom 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima te člancima 14. (zabrana diskriminacije) i 17. (zabrana zlouporabe prava) Konvencije. Kršenje članka 1. Protokola br. 12. Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dovoljnu pravednu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je pretrpio podnositelj zahtjeva te da tužena država treba isplatiti 10.000 eura (EUR) na ime troškova i izdataka – navedeno je u saopćenju Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Prema trenutnim propisima, na čelu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH mogu biti samo Srbin, Hrvat ili Bošnjak, dok zastupnik ostalih, iako je izabran u Parlament na direktnim izborima, nema pravo da bude član Kolegija.
