Suočeni s institucionalnim izostankom djelovanja, neki pribjegavaju argumentu „kiselog grožđa“, sugerirajući kako je za Bosnu i Hercegovinu rizik gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 milijuna eura, zapravo beznačajan.
Tako se, primjerice, navodi kako su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta nevažna jer su to „samo krediti“, a ne bespovratna sredstva. Takve tvrdnje izrazito su obmanjujuće.
Od ukupno 976,6 milijuna eura namijenjenih Bosni i Hercegovini u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, čak 280,3 milijuna eura odnosno 548,21 milijun KM predstavljaju isključivo bespovratna sredstva.
Da to stavimo u perspektivu – nacrt godišnjeg državnog proračuna koji je Vijeće ministara usvojilo 21. svibnja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Time dio Plana rasta koji čine bespovratna sredstva iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbacivanje ovako važne potpore. Bosna i Hercegovina u ovoj fazi ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta.
Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva nude se pod iznimno povoljnim uvjetima koji daleko nadmašuju uvjete bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će gospodarski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti kroz ove investicije višestruko nadmašiti vrijednost samog duga. Ovi krediti imaju maksimalni rok dospijeća od 40 godina, uz velikodušan poček koji osigurava da otplata glavnice ne počinje prije 2034. godine, pod pretpostavkom da potrebni sporazumi budu finalizirani ove godine. U kombinaciji s izrazito konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižima od onih koje nude druga tržišta i partneri, Europska unija daje iznimno povoljnu financijsku ponudu. Ponudu koju druge zemlje regije već uspješno koriste kako bi ostvarile koristi za svoje građane.
Međutim, usred rasprava o kamatnim stopama i višemilijunskim paketima, važno je podsjetiti kako Plan rasta nije samo pitanje financijskih ulaganja. Financiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Reformskoj agendi osmišljeni su kao pokretač sveobuhvatne gospodarske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno europsko tržište.
Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman, neiskorišten gospodarski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za pokretanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.
Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izolirano, već je dio šireg okvira europske potpore. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih Bosni i Hercegovini u okviru važećeg IPA programa za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. Europska unija također nastavlja pružati ciljanu grantovsku podršku kroz druge mehanizme, poput 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU za pomoć oporavku nakon razornih poplava 2024. godine. Ukupno gledano, od 2020. godine EU je mobilizirala 2,4 milijarde eura ukupnih investicija za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku od 820 milijuna eura grantova EU i bilateralnih donatora.
Iza svih tih brojki jasno je vidljiva činjenica da su Europska unija i njezine države članice i dalje daleko najveći pružatelji potpore Bosni i Hercegovini. To nije samo pomoć dobrih susjeda, nego strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem potpune integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju.
Za razliku od bespomoćne lisice iz Ezopove basne, domaće vlasti zapravo imaju mogućnost iskoristiti dostupne prilike. Iako je dosljedno pokazivala fleksibilnost uzimajući u obzir složene procese donošenja odluka u zemlji, Europska unija također djeluje prema strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme istječe.
Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u Jedinstveno europsko tržište jest sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji omogućuju Središnjoj banci podnošenje zahtjeva za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pristupanje SEPA-i značajno bi smanjilo troškove prekograničnih transfera novca, uključujući prema novim članicama SEPA-e – Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji – kao i prema državama EU-a. To su očite koristi za poslovni sektor, ali i za pojedince i obitelji.
Još jedan test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebno usvajanjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima te imenovanjem glavnog pregovarača.
Sada je krajnje vrijeme da se ostvari napredak u finalizaciji Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu kao pravne osnove za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgađanje. I nikakva opravdanja o „kiselom grožđu“ neće moći opravdati žalosnu stvarnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine.
