Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, u intervjuu za Večernji list govorio je o aktualnoj političkoj krizi, izbornom integritetu, pitanju državne imovine te izmjenama izbornog zakona i presudama Europski sud za ljudska prava. Poručio je kako će, unatoč opstrukcijama, učiniti sve da se na izborima poštuje volja birača.
Schmidt je Bosnu i Hercegovinu opisao kao „zemlju propuštenih prilika“, ali je istaknuo da je, unatoč političkim razlikama, spremna za članstvo u Europskoj uniji. Upozorio je i na rizike globalnih previranja u kojima bi regije poput zapadnog Balkana mogle ostati zanemarene, posebno kritizirajući zapaljivu retoriku koja dolazi iz Banja Luka.
Integritet izbora i tehničke izmjene
Jedna od ključnih tema intervjua bio je integritet izbornog procesa. Schmidt je naglasio važnost tehničkih unapređenja, uključujući uvođenje skenera na izborima planiranim za 4. listopada.
„Međunarodna zajednica snažno je zainteresirana za ovo pitanje. Prošle godine osigurao sam potrebna financijska sredstva. Očekujem izazove u narednim tjednima, ali svaki smo do sada uspjeli riješiti i nećemo odustati“, rekao je.
Na pitanje o opstrukcijama odgovorio je diplomatski, poručivši kako će se tek kroz konkretna djela vidjeti tko zaista podržava poštene izbore.
Izborni zakon i neslaganja
Govoreći o izmjenama izbornog zakona i zahtjevima Hrvata u BiH, Schmidt je ocijenio da rješenja iz Neuma „nisu bila loša“ te da treba osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda bez dodatne podjele biračkog tijela.
Posebno se osvrnuo na slučaj Slaven Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava:
„Ne slažem se s njegovim pristupom. Teško je zamisliti Bosnu i Hercegovinu bez multietničkog ustavnog okvira“, rekao je, dodavši da bi rješenje trebalo doći od domaćih političara, bez posezanja za bonskim ovlastima.
Državna imovina i odnosi u RS-u
Pitanje državne imovine i dalje ostaje neriješeno. Schmidt smatra da je ključni problem nedostatak kompromisa, iako je priznao da je zabrana raspolaganja imovinom, uvedena ranije, bila ustavno opravdana, ali ekonomski štetna.
Istaknuo je da je BiH jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila ovo pitanje te spomenuo političare iz Republike Srpske koji su ranije bili spremni na dijalog, uključujući Mladen Ivanić i Milorad Dodik „dok je bio mlađi“.
Pohvale i kritike
Schmidt je pohvalio predsjedateljicu Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, zbog napora u osiguravanju sredstava iz europskog Plana rasta, dok je istovremeno kritizirao SNSD zbog opstrukcija.
„U mojoj zemlji političari bi morali odgovarati za propuštanje milijunskih iznosa. Gdje su u BiH kritička pitanja prema političarima?“ upitao je.
Visoki predstavnik snažno je podržao projekt Južne plinske interkonekcije, naglasivši da energetska sigurnost ne smije ovisiti o Gazprom.
Govoreći o javnom servisu BHRT, upozorio je da se ne smije dopustiti njegovo gašenje, ali i naglasio da je stabilno financiranje moguće jedino kroz politički dogovor i reforme.
Budućnost OHR-a i europski put
Na kraju, Schmidt je istaknuo da će ostati na dužnosti dok god može konkretno doprinositi stabilnosti zemlje. Posebnu nadu polaže u otvaranje pregovora s Europskom unijom, što bi postupno smanjilo ulogu OHR i dovelo do odlaska međunarodnih snaga poput EUFOR.
„Kada više ne bude potrebe za visokim predstavnikom, to će značiti da je zemlja u dobrom stanju. Građani BiH to zaslužuju“, zaključio je Schmidt.
