Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom je SAD povukao iz više od 60 međunarodnih organizacija, a posebno se izdvajaju Venecijanska komisija i Vijeće za regionalnu saradnju.
Ove dvije institucije su posebno važne za Bosnu i Hercegovinu.
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo pri Vijeću Evrope koje je osnovano 1990. godine, a cilj je bio olakšati reforme u oblastima vladavine prava i pravosuđa za države koje su pravile tranziciju iz socijalizma i komunizma u demokratske sisteme.
Mišljenja Venecijanske komisije su i dalje izrazito važna za reformske procese u BiH. Ova komisija je davala i mišljenja za aktuelne prijedloge zakona o VSTV-u i Sudu BiH koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri.
Iako se ovaj potez može činiti tehničkim ili birokratskim, njegov značaj za Bosnu i Hercegovinu je daleko veći nego što se na prvi pogled čini.
Venecijanska komisija je jedno od rijetkih međunarodnih tijela čiji autoritet u oblasti ustavnog prava i vladavine prava ima stvarnu težinu na evropskom kontinentu.
Venecijanska komisija je desetljećima igrala ključnu ulogu u Bosni i Hercegovini, posebno u pitanjima ustavnih reformi, izbornog zakonodavstva, odnosa između entiteta i države, te nezavisnosti pravosuđa. Njena mišljenja, iako formalno savjetodavna, često su bila presudna referenca za domaće institucije, međunarodne aktere i sudove. U političkom sistemu u kojem se pravo redovno koristi kao sredstvo blokade, Venecijanska komisija je često bila posljednja linija stručnog autoriteta.
Povlačenje SAD-a iz ove institucije ne znači njen kraj, ali slabi njen međunarodni politički oslonac. Američko prisustvo davalo je dodatnu težinu mišljenjima Komisije, posebno u situacijama kada su se ona kosila s interesima domaćih političkih elita. Za BiH, gdje se preporuke Venecijanske komisije često ignoriraju ili selektivno tumače, gubitak takvog političkog pokrovitelja dodatno otežava njihovu primjenu.
Vijeće za regionalnu saradnju
Što se tiče Vijeća za regionalnu saradnju, radi se o međunarodnoj organizaciji koja ima za cilj unapređenje regionalne saradnje i integracija zemalja Jugoistočne Evrope.
Osnovana je 2008. godine kao nasljednik Balkanskog regionalnog okvira (Balkan Stability Pact), kako bi se zemljama regiona omogućila bolja koordinacija i ubrzao njihov put ka euroatlantskim integracijama, posebno ka Europskoj uniji.
Ova institucija je posebno važna za BiH zbog činjenice da joj je sjedište u Sarajevu. Aktualni direktor je Amar Kapetanović.
Vrijedi istaći i da je među organizacijama i Fond za mir (Peacebuilding Fund, engl.), UN-ova institucija koja se u prethodnom periodu ponovo aktivirala u BiH.
Među organizacijama koje su ostale bez učešća i podrške SAD našao se i Međunarodni rezidualni mehanizam.
To je tijelo Ujedinjenih naroda koje je preuzelo nadležnosti Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Tribunala za Ruandu nakon njihovog zatvaranja.
Osnovan je 2010. godine kako bi se osiguralo da se pravda nastavi i nakon prestanka rada ova dva suda.
Mehanizam ima sjedišta u Hagu i Aruši.
Njegov osnovni zadatak je vođenje preostalih sudskih postupaka, uključujući žalbe i suđenja bjeguncima ako se pojave. Također nadzire izvršenje kazni osuđenih osoba koje kaznu izdržavaju u raznim državama.
MRMKS odlučuje o prijevremenim puštanjima na slobodu i zahtjevima za preispitivanje presuda.
Zadužen je i za zaštitu svjedoka, čuvanje arhive i upravljanje dokaznim materijalima. Njegove odluke su pravno obavezujuće.
Mehanizam osigurava kontinuitet međunarodne krivične pravde. U slučaju bivše Jugoslavije, to znači da Haški tribunal institucionalno i dalje „živi“ kroz ovaj mehanizam.
Discussion about this post