Nikola Grmoja je jedan od rijetkih hrvatskih političara koji se pitanjem Bosne i Hercegovine sustavno bavi od samog početka svog političkog djelovanja. Upravo zbog toga, shvatio je ono o čemu govorimo godinama: hrvatsko pitanje ne može svesti isključivo na izbor člana Predsjedništva ili tehničke izmjene izbornog sustava.
Stvarni problem nalazi se u nefunkcionalnoj i preskupoj institucionalnoj arhitekturi BiH koja proizvodi političke blokade, gospodarsku stagnaciju i trajnu nestabilnost. Izborni zakon predstavlja tek posljedicu, a ne uzrok političkih problema u BiH. Bez reforme ustavnog i administrativnog ustroja, svaka izmjena izbornih pravila može samo privremeno ublažiti, ali ne i trajno riješiti postojeće političke prijepore.
Tijekom razgovora predstavljen je model racionalizacije Federacije BiH koji polazi od činjenice da Washingtonski sporazum definira Federaciju kao zajednicu federalnih jedinica, ali ne propisuje njihov broj. Upravo zato postoji prostor za preustroj sadašnjih deset kantona u dvije federalne jedinice, uz poseban status višenacionalnih sredina kroz model distrikta. Takav pristup ne treba ustavne akrobacije i poštuje sve presude međunarodnih i domaćih sudova. Prvenstveno bi omogućio smanjenje birokracije, veću funkcionalnost institucija i znatne financijske uštede. Procjene govore da sadašnji političko-administrativni aparat BiH generira birokratski trošak koji ide preko 10 milijardi KM godišnje.
Raguž i Grmoja složili su se kako hrvatska politika, umjesto da se zadovoljava parcijalnim rješenjima, mora otvoriti raspravu o modelu BiH koji će istodobno osigurati punu ustavnu jednakopravnost konstitutivnih naroda, zaštitu prava Ostalih te racionalnije i učinkovitije funkcioniranje države.
Samo takav pristup može ponuditi trajno rješenje, dok će svako ograničavanje rasprave isključivo na izborni zakon značiti nastavak političke krize i odgađanje stvarnih reformi koje su Bosni i Hercegovini nužne.
Pored ovoga, razgovaralo se o problemima Hrvata u manjinskim sredinama, s posebnim osvrtom na probleme škole u Bugojnu i djece koja nastavu pohađaju po hrvatskom planu i programu, o čemu će se više čuti u Saboru.
