Proračun institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu trenutno se nalazi u fazi blokade na razini Predsjedništva BiH, koje je po zakonu formalni predlagatelj proračuna prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Odlukom dvojice članova Predsjedništva, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, prethodni prijedlog koji je jednoglasno usvojen u Vijeću ministara nije prošao. Zbog ove blokade trenutno nije moguće ni povećanje plaća svim zaposlenim u državnim institucijama.
Politički sukobi i blokada procesa
Nakon što je u drugom dijelu svibnja Vijeće ministara jednoglasno podržalo Nacrt zakona o proračunu u iznosu od 1,58 milijardi maraka i proslijedilo ga u daljnju proceduru, Predsjedništvo BiH ga je odbilo uz Komšićevo protivljenje i Bećirovićevu suzdržanost. Time su zaustavljeni mnogi procesi na najvišoj razini vlasti.
Pravnik Damir Sakić ističe kako je nacrt proračuna iz Vijeća ministara bio racionalan i politički provediv, zbog čega je i dobio jednoglasnu podršku. Prema njegovim riječima, u Predsjedništvu u suštini postoji sukob između dva bošnjačka člana koji imaju iracionalne te politički i financijski neprovedive zahtjeve.
“Kao posljedica tog njihovog političkog sukoba i predizborne kampanje imamo dakle blokiran Proračun u Predsjedništvu BiH”, navodi Sakić i naglašava specifičan apsurd ove situacije: “Poseban je problem u tome što ljudi iz pozicije plaća od 10.000 maraka svoje iracionalne politike prelamaju preko leđa službenika s najnižim plaćama.”
Oslanjanje na privremeno financiranje
Zbog ove situacije, državne institucije nastavljaju funkcionirati isključivo na temelju tromjesečnih odluka o privremenom financiranju. To u praksi znači da nema prostora za nove kapitalne investicije, povećanje rashoda pa samim time ni povećanje plaća, dok središnja vlast istovremeno ne može povlačiti kreditna ili neka druga sredstva za projekte. Ekonomska šteta zbog ovakvog načina rada ponavlja se praktično svake godine.
Prof. dr. sc. Igor Živko s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru pojašnjava da se kroz sustav privremenog financiranja isplaćuju samo operativni troškovi i plaće, čime se zaustavljaju pitanja zapošljavanja i funkcionalnosti institucija.
“Nema povećanja plaća, a imamo čitavu jednu lepezu odluka koje su donesene kojima se pokušava popraviti položaj zaposlenika na razini središnje vlasti u BiH”, upozorava profesor Živko. Dodaje i kako ovakvo stanje donosi izazov financijske nesigurnosti i nestabilnosti koja, uz onu političku, može negativno utjecati na kreditni rejting odnosno stav investitora prema rizičnosti ulaganja u BiH.
Procedura vraćena na početak
Unatoč trenutnoj blokadi, Sakić očekuje da će dva bošnjačka člana Predsjedništva na kraju ipak dati podršku proračunu. Smatra da bi to trebali učiniti prije svega zato što je ovaj proračun posvećen popravljanju statusa onih državnih službenika koji imaju najniže plaće, kao i službenika zaposlenih u sigurnosnim agencijama te Graničnoj policiji BiH.
Prema zakonskim procedurama, Ministarstvo financija bi sada trebalo ponovno dati novi prijedlog nacrta proračuna. Taj bi prijedlog morao ponovno proći usvajanje u Vijeću ministara, potom u Predsjedništvu BiH te u konačnici u oba doma Parlamentarne skupštine.
Iako bi se o proračunu za ovu godinu trebalo raspravljati još krajem prethodne, postala je uobičajena praksa da najviša razina vlasti nema usvojen proračun ni u prvih šest mjeseci tekuće godine.
