Dok još “prži” u bh. gradovima, počinje se sa “zimskim” temama jer jednostavno nemamo takav luksuz da razmišljamo u posljednji tren o nabavi drva za ogrjev, peleta, plina i drugih energenta koji će nam grijati domove već za nekoliko mjeseci. Ono što se promijenilo u odnosu na prije je da i razvijene zemlje zbog ratova i kriza ovog ljeta raspravljaju koliko će se potrošiti na ogrjev. Kako god, ovakve teme u BiH su kontinuitet, a nabava je zbog nižih cijena energenata u ljetnim mjesecima već počela, piše Večernji list.
Previsoke cijene
– Kupio sam 4 tone peleta i smatram da će biti dovoljno za zimsku sezonu, a nadam se da bi i zima mogla biti kao prošle godine, nešto blaža, pa da će nešto i ostati. Izdvojio sam 1600 KM za pelet. To je neki realan iznos jer, koliko god mi smatrali da smo dobro prošli, za grijanje u ovoj zemlji potrebna je jedna i pol do dvije prosječne plaće – priča nam Marin iz Mostara koji se kao dobar dio njegovih sugrađana već priprema za zimu. Prognoza za zimu još nema, a već dugo u BiH nema pravih zima. Ako se gleda kompletna zemlja, od 2012. nismo bili okovani snijegom i ledom. Nakon te godine bilo je pojedinačnih slučajeva i teških godina, ali one prave zime zbog koje bi svi u BiH bili na nogama nije bilo. Ali nitko ne želi riskirati, u jednom trenutku, ako se i ponove ranije godine, dogodit će se prodor hladnog zraka i leda, pa treba imati dovoljno za grijanje. Pelet se kreće od 350 do 450 KM. Cijena više nije niska kao nekada, kad je vladala pomama za peletom, ali nije ni previsoka, kako je bilo 2022., kad se pelet ili nije moglo naći ili je vrijedio pravo bogatstvo. Netko će reći, kad se u obzir uzme inflacija, ova cijena peleta jednaka je toj rekordnoj, no tako je kako je, cijene je očito postalo nemoguće držati pod kontrolom. U Udruzi šumarstva i prerade drva pri Gospodarskoj komori RS-a savjetuju građanima da pri kupnji posebno obrate pozornost na kvalitetu peleta jer to izravno utječe na energetsku učinkovitost i ukupne troškove grijanja.
Igor Andrić iz spomenute udruge ističe da je opskrba domaćeg tržišta zadovoljavajuća, ali je izvoz ispod razina u odnosu na prethodne godine, iako se dijelom oporavio. U izjavi za Radio Sarajevo istaknuo je da je drvo i dalje stabilno, da se kubni metar drva kreće oko 110 KM, a da je potražnja na razini prošlogodišnjih vrijednosti. O održivim i isplativim rješenjima grijanja vrlo se malo razmišlja, o čemu je za Avaz govorio profesor Elvir Zlomušica. – U tom smjeru mora se razmišljati i, zapravo, s tim se prilično kasni, ali i u korištenju toplinskih pumpi, što je u Europi veliki iskorak. Jer, sve javne toplane moraju biti isplative, a one su u BiH, većina njih, zapravo gubitaši. S druge strane, iako smo veliki proizvođači i izvoznici peleta, to je varijabilno. Stoga mislim da su toplinske pumpe pravac u kojem treba ići, a vidimo i da Europska unija daje poticajna sredstva za to – kazao je ovaj profesor. Jasno da smo još daleko od toga, a da nam zima kuca na vrata te ćemo se morati snalaziti kao prethodnih godina. Struja za korisnike Elektroprivrede BiH poskupljuje, za korisnike EP HZ HB ostaje nepromijenjena, što je bitno za sve, osobito one koji se griju na struju, a takvih je posljednjih godina sve više. Naravno, klimatske promjene mogu odvesti stvari u sasvim drugom smjeru i lako je moguće da ćemo iduće zime razgovarati o jednoj od najgorih, ali dok traje dugo, toplo ljeto, o tome se nećemo brinuti, ali moramo biti spremni pa će većina onih koji mogu navrijeme kupiti energente i pripremiti se za zimu.
Pomoć umirovljenicima
I ove godine umirovljenici će u najvećem broju na otplatu uzeti drva i donekle si olakšati da ne moraju isti tren sve platiti, a nerijetko im trebaju pomoći i obitelji kako bi prebrodili zimu. Svi ostali ili štede za energente ili će pozajmicom “riješiti” probleme. Koliko god nam zima izgledala daleko u ovakvim geopolitičkim procesima, koji utječu na sve nas, moramo biti spremni na sve, pa barem da donekle sebi olakšamo ulazak u zimu.
