Hrvatski premijer Andrej Plenković dao je opsežan intervju za Federalnu televiziju u kojem je komentirao potpisivanje novog sporazuma o graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i otvorio niz osjetljivih političkih tema od izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izmjena Izbornog zakona do spekulacija o trećem entitetu i uloge budućeg visokog predstavnika.
Novi granični sporazum omogućuje pet prijelaza umjesto dva
Na marginama potpisivanja bilateralnog sporazuma, Plenković je najavio konkretne promjene u organizaciji graničnih prijelaza između dviju zemalja.
„Dosad su praktički samo dva prijelaza bila najviše kategorije, a sada ćemo ih imati pet”, rekao je premijer, objašnjavajući da nova kategorizacija omogućuje puno funkcioniranje fitosanitarnih službi, kao i slobodniji promet ljudi i roba. Hrvatska i BiH međusobno ostvaruju trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura godišnje, što ih čini jednim od najvažnijih ekonomskih partnera.
Premijer je također potvrdio da za granični prijelaz kod Gradiške, koji je dugo bio predmet sporova, više ne postoje pravne prepreke s hrvatske strane.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva: „Nije ni slovo ni duh Daytona”
Najosjetljivija tema razgovora ostaje pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu BiH. Plenković je ponovio tezu da sadašnje stanje u kojemu Željko Komšić već četiri puta osvaja mandat glasovima pretežno bošnjačkog biračkog tijela, nije u skladu s duhom Daytonskog sporazuma.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju da Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države”, rekao je Plenković, napominjući da je problem odavno prepoznat, ali da za njegovo rješavanje nije bilo dovoljno političke volje, posebno kod dijela bošnjačkih stranaka.
Kao najjednostavnije rješenje naveo je izmjenu Izbornog zakona. „Ono što se danas događa nije zapisano u Daytonu niti je u duhu Daytona. A taj duh može se pretvoriti u važeće slovo ako promijenimo izborni zakon”, poručio je.
Da bi svoju poziciju učinio razumljivijom, premijer je posegnuo za hipotetičkim scenarijem: „Zamislimo obrnutu situaciju – da se ovo što se događa Hrvatima događa Bošnjacima, pa da im većinski Hrvati biraju člana Predsjedništva. Mi bismo bili protiv toga.”
Bez konsenzusa nema promjena
Na pitanje o sve glasnijim spekulacijama o mogućem trećem entitetu, Plenković je bio rezerviran. Bez unutarnjeg konsenzusa svih političkih aktera u BiH, takve ustavne promjene smatra nerealnima.
„Iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu”, rekao je, ali je ipak skicirao dva moguća puta. Prvi bi podrazumijevao širi dogovor o potpunoj reviziji ustavne arhitekture, no taj put ocjenjuje teško ostvarivim. Drugi – i po njemu realniji – jest kombinirani pristup izmjenama Izbornog zakona i manjih ustavnih intervencija kojima bi se uspostavio model ravnopravnog zastupanja svih naroda.
Upozorio na „rasipanje glasova”
Komentirajući najavljene kandidature za hrvatskog člana Predsjedništva, Plenković je upozorio na opasnost fragmentacije glasova. Podsjetio je da ni Borjana Krišto, koja je na prošlim izborima bila jedini kandidat hrvatskog bloka uz 183.000 glasova, nije bila izabrana.
„Sada treba vidjeti koliko će se glasovi statistički rasipati i koliko će ih biti dovoljno. To je nešto na čemu treba raditi u ovoj izbornoj kampanji”, rekao je. Svoju podršku izrazio je kandidatkinji HDZ-a BiH Lidiji Filipović, za koju smatra da ima „najveće šanse” i da predstavlja novu generaciju HDZ-ovih političarki.
Hrvatska kao „odvjetnik” BiH u Bruxellesu
Plenković je više puta naglasio da Hrvatska ostaje jedan od najglasnijih zagovornika europskog puta Bosne i Hercegovine. Kao primjer konkretnog angažmana naveo je diplomatske aktivnosti koje su prethodile otvaranju pristupnih pregovora, kada je Nizozemska blokirala relevantnu odluku.
„Razgovarao sam s Markom Rutteom i Ursulom von der Leyen i zajedno smo došli u Sarajevo. Nakon toga je Nizozemska promijenila stav”, pojasnio je, dodajući da „nema nikoga ko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima EU”.
Manje intervencionizma, više samostalnosti BiH
Na kraju intervjua, Plenković se osvrnuo i na budućeg visokog predstavnika, naglasivši da bi njegova uloga trebala biti manje intervencionistička. „Ko god bude izabran, ne treba koristiti previše bonske ovlasti. Zemlja nakon 31 godine treba stati sama na svoje noge”, rekao je.
Ipak, dodao je uvjet: „Da bi BiH stala sama na noge, moraju svi biti ravnopravni u njoj. Ne možemo biti na svojim nogama, a da su nekome noge malo više nabildane, a nekome preslabe. To nije pošteno.”
