Dva dana zasjedanja, tri kandidata, deset zemalja i nula dogovora. Dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC-a) završila je u Sarajevu bez onoga zbog čega je i sazvana, imenovanja novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Ono što se tjednima naslućivalo kroz diplomatske kuloarske šuškave, jutros je postalo službena stvarnost: transatlantski jaz između Washingtona i Bruxellesa toliko je dubok da ga ni dva dana intenzivnih razgovora u zgradi Parlamentarne skupštine BiH nije moglo premostiti.
Amerikanci guraju Landija, Europljani stopirali
SAD i Italija do posljednjeg su zagovarali imenovanje Antonija Zanardija Landija, iskusnog talijanskog diplomate s karijerom koja prolazi kroz Vatikan, Moskvu i Ottawa. Za Washington je ovaj izbor bio prioritet, toliki da su, prema medijskim navodima, čak zaprijetili obustavljanjem financiranja OHR-a ako njihov kandidat ne prođe.
No Francuska, Njemačka i Velika Britanija zbile su redove i rekle: ne danas. Njihov favorit je René Troccaz, trenutni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, a argument za odgodu je samit EU i zemalja Zapadnog Balkana koji se u petak održava u Tivtu. Tamo stiže i Emmanuel Macron, a Europljani žele pitanje novog šefa OHR-a staviti na stol pred najvišim liderima – ne rješavati ga tiho u Sarajevu pod američkim pritiskom.
Treći kandidat, William Ruger, američki obavještajni dužnosnik iz Trumpove administracije, od početka je bio više strašilo nego ozbiljan prijedlog, alternativa za slučaj da Landi ne prođe.
Iza kandidatura krije se suštinska bitka
Pravo pitanje nikad nije bilo samo tko će sjesti u fotelju visokog predstavnika. Pravo pitanje je koliko moći ta fotelja uopće treba imati.
SAD otvoreno žele smanjenje Bonskih ovlasti, onih koje su visokim predstavnicima davale pravo nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika. Upravo tim ovlastima Christian Schmidt je smijenio Milorada Dodika, nametnuo izborne reforme i godinama se sukobljavao s vlastima u Banja Luci.
Europa, barem deklarativno, želi sačuvati snažan OHR. Građani koji su se jutros okupili ispred zgrade Ureda u Sarajevu nosili su poruke: bez bonskih ovlasti, nema smisla.
Schmidt ostaje, zasad
Christian Schmidt, koji je sredinom svibnja pod pritiskom SAD-a podnio ostavku – i to sam javno priznao – nastavlja obnašati dužnost dok nasljednik ne bude imenovan. Koliko dugo to može trajati, nitko sa sigurnošću ne zna.
Europljani predlažu kraj lipnja kao novi rok. Amerikanci, koji su požurili s Schmidtovim odlaskom, teško da će mirno čekati još mjesec dana.
Deveti visoki predstavnik je vjerovatno i posljednji
U pozadini svega lebdi pitanje koje nitko glasno ne izgovara, ali svi misle: je li ovo kraj jedne ere? Sve se glasnije govori da bi deveti visoki predstavnik mogao biti i posljednji. Washington jasno signalizira da želi vidjeti gašenje OHR-a u doglednoj budućnosti, a i dio europskih zemalja nije daleko od tog stava.
Za BiH, zemlju koja se i danas, trideset godina nakon Daytona, muči s blokadom institucija i etničkim podjelama, to je vijest koja zaslužuje punu pažnju, bez obzira na to tko sjedi u uredskoj fotelji na Emerika Bluma.
Sarajevo je u srijedu i četvrtak bilo pozornica geopolitičke borbe između dviju obala Atlantika. Rezultat: neriješeno. Lopta je u Tivtu.
