Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti, a iz Ureda visokog predstavnika (OHR) poručuju da trajno rješenje zavisi isključivo od političke volje domaćih aktera.
Kako je potvrđeno za Fenu, neriješeni odnosi u vezi s raspolaganjem državnom imovinom već direktno utiču na realizaciju velikih investicijskih projekata. Kao posljednji primjer navodi se projekat Južne interkonekcije, čija je realizacija dovedena u pitanje upravo zbog pravnih i političkih nesuglasica.
Iz OHR-a podsjećaju da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno definisao pravni okvir – država je nosilac vlasništva nad državnom imovinom, dok isključivu nadležnost za regulisanje tog pitanja ima Parlamentarna skupština BiH.
Posebno naglašavaju da zabrana raspolaganja državnom imovinom nije politička prepreka, već mehanizam zaštite interesa države i osiguravanja provođenja odluka najviše pravosudne instance u zemlji.
„Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo za zaštitu interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH“, navode iz OHR-a.
Ipak, unutar postojećeg okvira postoji mogućnost fleksibilnosti. Kako ističu, predviđen je mehanizam koji omogućava izuzetke u slučajevima kada postoji jasan javni interes, što bi moglo poslužiti kao privremeno rješenje za deblokadu ključnih razvojnih projekata.
Međutim, iz OHR-a jasno poručuju da takvi mehanizmi ne mogu zamijeniti sistemsko rješenje.
„Za trajno rješenje potrebna je politička volja i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera“, zaključuje se u odgovoru.
U kontekstu sve izraženije potrebe za infrastrukturnim ulaganjima i ekonomskim razvojem, pitanje državne imovine ostaje jedno od ključnih političkih i pravnih izazova u Bosni i Hercegovini, čije rješavanje direktno utiče na buduće investicije i stabilnost zemlje.
