Bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, koji trenutno izdržava četverogodišnju kaznu zatvora u Vojkovićima nakon presude u aferi “Respiratori”, uskoro bi se mogao naći na prijevremenoj slobodi. Ključni datum je 21.ožujak 2026. godine, kada Novalić stiče zakonsko pravo da traži uvjetni otpust, piše Klix.
Prema Kaznenom zakonu BiH (član 44), osuđenik koji je izdržao polovinu kazne može biti oslobođen ukoliko se njegovo ponašanje popravilo do mjere koja opravdava očekivanje da neće ponoviti krivično djelo.
Novalić je u zatvor stupio 22. marta 2024. godine, što znači da u martu ove godine ispunjava uvjet od odslužene dvije godine (polovina kazne). Njegov pravni tim već priprema zahtjev, a treba i spomenuti činjenicu da on već redovno koristi izvanzatvorske pogodnosti poput vikenda i slobodnih dana zbog uzornog ponašanja.
Prvi organ koji to treba odobriti je Uprava zatvora u Vojkovićima, a zatim i Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine odnosno Komisija za uvjetni otpust.
Politička sudbina: Kandidatura na Općim izborima
Iako bi izlazak na slobodu u martu bio velika pobjeda za Novalića, to mu automatski ne garantira povratak u političku arenu. Pitanje kandidature na predstojećim Općim izborima u oktobru zavisi od dva scenarija.
Ukoliko Novalić izađe na slobodu isključivo putem uvjetnog otpusta, on se i dalje smatra osobom koja nije odslužila kaznu do kraja (ostatak kazne provodi na uvjetnoj slobodi). Prema važećim propisima Središnjeg izbornog povjerenstva i Izbornom zakonu, osobe koje nisu u potpunosti odslužile izrečenu kaznu zatvora za određena djela ne mogu se kandidirati na izborima.
Prema članu 1.7 Izbornog zakona BiH propisano je da se nijedna osoba ne može kandididirati niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu javnu funkciju ako je na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud BiH ili sudovi u entitetima/distriktu, te ako se nije povinovala naredbi da se pojavi pred sudom (uključujući i međunarodne sudove).
Iako je osoba fizički van zatvora, ona je pravno i dalje “pod kaznom”. Uvjetni otpust se smatra načinom izvršenja kazne, a ne njenim prestankom. Dok god taj rok ne istekne u potpunosti (dakle, pune 4 godine u Novalićevom slučaju), on se prema tumačenju CIK-a i dalje nalazi u procesu izdržavanja kazne.
Ključ je u Strazburu
SIP prilikom ovjere kandidacijskih listi vrši provjere u kaznenim evidencijama. Prema zakonu kandidat ne može biti osoba kojoj je Sud izrekao sigurnosnu mjeru zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili dužnosti (što se često izriče uz presude za zloupotrebu položaja). Sama činjenica da presuda nije poništena znači da Novalić prema CIK-u ostaje osuđenik na izvršenju kazne sve do marta 2028. godine (kada bi mu istekla puna kazna).
Jedina stvarna šansa za Novalićevu kandidaturu u oktobru leži u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Sud je već prihvatio apelaciju Novalića i Solaka i postavio tri ključna pitanja Vijeću ministara BiH, uključujući ono o povredi prava na pravično suđenje i pretpostavku nevinosti.
Ukoliko Sud u Strazburu donese presudu u korist Novalića, to bi bio osnov da Sud BiH poništi prvobitnu presudu i naloži ponovno suđenje.
U slučaju poništenja presude, Novalić bi se pravno smatrao neosuđivanim do okončanja novog postupka, čime bi mu bila širom otvorena vrata da bude kandidat na oktobarskim izborima, ukoliko naravno bude imao te ambicije.
