U vremenu rastućih cijena, političkih napetosti i sve izraženijih društvenih podjela, jedna od najvećih briga građana ostaje pitanje gospodarstva – od mirovina i plaća do zaposlenosti, javnog duga, investicija i strateških projekata koji će odrediti budućnost zemlje. Vlada Federacije BiH tvrdi da bilježi gospodarski napredak, rekordne prihode, stabilnost sustava i hrabre reformske poteze.
U novogodišnjem intervjuu za „Dnevni avaz“ premijer Federacije BiH Nermin Nikšić otvoreno govori o povećanju mirovina i minimalne plaće, realnosti strahova poslodavaca i stanju na tržištu rada, razlozima zaduživanja i kretanju javnog duga, sudbini Južne interkonekcije i strateških infrastrukturnih projekata, izbornim tehnologijama, borbi protiv korupcije, europskom putu, namjenskoj industriji, kao i o tome donosi li naredna godina stabilnost ili nove izazove za Bosnu i Hercegovinu.
Minimalna plaća i gospodarstvo
Mirovine su povećane, umirovljenici su osjetili olakšanje, a vlast poručuje da su obećanja ispunjena. Je li to doista početak dugoročne reforme mirovinskog sustava?
– Povećanje mirovina za nešto više od 17 posto, koje smo definirali zakonom čija bi primjena trebala započeti u siječnju, bila je nužna i odgovorna intervencija kako bismo umirovljenicima vratili barem dio dostojanstva. Umirovljenici su, kako kažete, osjetili olakšanje i to je činjenica.
Međutim, samo povećanje mirovina nije i ne može biti reforma. To jest prvi, ali ne i posljednji korak. Paralelno radimo na mjerama koje dugoročno jačaju proračun iz kojeg se isplaćuju mirovine, odnosno na većoj zaposlenosti, rastu plaća i smanjenju sive ekonomije. Bez jačeg gospodarstva nema ni održivih mirovina.
Dakle, ovo jest početak procesa. Naš cilj nije kratkoročni pljesak, nego sustav koji će i u godinama koje dolaze moći jamčiti sigurnu mirovinu onima koji danas rade. To je teži put, ali jedini moguć i odgovoran.
Što pokazuju podaci o utjecaju povećanja minimalne plaće na broj zaposlenih i troškove poslodavaca?
– Prema službenim podacima, u Federaciji BiH je u isto vrijeme prošle godine bilo zaposleno 551.684 radnika. Gotovo godinu dana nakon uvođenja minimalne plaće od 1.000 KM, na dan 25. prosinca 2025. bilježimo 546.096 zaposlenih. Najniža razina zaposlenosti zabilježena je u kolovozu, kada je evidentirano 540.978 zaposlenih, što jasno upućuje na uobičajene sezonske oscilacije, a ne na negativne posljedice povećanja minimalne plaće.
Istodobno, pozitivni učinci su jasni: povećana je kupovna moć radnika, smanjen je pritisak na socijalne transfere, a rast osobnih primanja doprinio je i većoj potrošnji, što se odrazilo i na prihode proračuna. Naplata javnih prihoda povećana je za 10 posto.
O utjecaju na troškove poslodavaca moći ćemo konkretnije govoriti krajem ožujka, kada se predaju porezni bilanci, osobito jer su u drugoj polovini godine doprinosi smanjeni s 41,5 na 36 posto.
Koliko je realan strah da će dio poslodavaca, suočen s većim izdacima, radnike prebaciti u sivu zonu ili zatvoriti tvrtke?
– Ne bih želio nikoga uvrijediti, ali i ja sam vidio katastrofične procjene o gubitku 25.000 radnih mjesta i zatvaranju 5.000 tvrtki, no iskreno nisam vidio ozbiljnu argumentaciju za takve tvrdnje.
Danas je jasno da ne postoji nijedan ozbiljan pokazatelj da su mjere koje smo uveli dovele do masovnog zatvaranja tvrtki ili prelaska u sivu zonu. Naprotiv, ove godine imamo rekordan broj od 5.251 registriranog novog gospodarskog subjekta, što se može provjeriti u registru poslovnih subjekata.
U posljednje tri godine našeg mandata registrirano je više poduzeća nego u svih sedam godina prije našeg dolaska. Siva ekonomija u Federaciji nije nastala jučer niti kao posljedica jedne odluke ove Vlade. Prema procjenama relevantnih međunarodnih financijskih institucija, BiH i Albanija su na vrhu liste s čak 18,6 posto BDP-a u sivoj zoni. To je dugogodišnji sustavni problem koji rješavamo kombinacijom rasterećenja gospodarstva i jačanja nadzora.
Važno je naglasiti da smo uz povećanje minimalne plaće smanjili doprinose, osigurali refundacije najugroženijim poslodavcima, omogućili neoporezive naknade radnicima i pojačali inspekcijski nadzor.
Oni koji posluju odgovorno nemaju razloga za strah, dok oni koji godinama grade konkurentsku prednost na neplaćanju doprinosa moraju znati da država više neće zatvarati oči.
Javni dug i zaduživanje
Prihodi od poreza i doprinosa bilježe rekorde, a istodobno se Vlada FBiH sve više zadužuje. Kako to objasniti građanima?
– Ta dva podatka nisu u suprotnosti. Ove i prošle godine vraćali smo rekordne iznose duga, a u 2026. nas čeka otplata od 1,3 milijarde KM. Riječ je o dugovima svih prethodnih vlada.
Istodobno, rekordni prihodi govore da gospodarstvo radi bolje, da je naplata učinkovitija i da se sve veći dio ekonomije odvija u legalnim tokovima.
Zaduživanje koje provodimo planirano je i odgovorno, kako bismo osigurali stabilnost proračuna i razvojne projekte. Svake godine iznos novog zaduženja manji je od iznosa otplate duga, a drugu godinu zaredom završavamo bez rebalansa.
Kada smo preuzeli mandat, javni dug Federacije i svih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas iznosi 19,96 posto. Dug same Federacije iznosi 7,17 posto BDP-a. To jasno pokazuje da smo dug smanjili.
Južna interkonekcija i infrastruktura
Južna interkonekcija je strateški projekt. Koji su sljedeći koraci?
– Nakon godina stagnacije, projekt sada ima jasno definirane korake. Vlada će odmah formirati komisije za urbanističku suglasnost, koncesije i tehničku podršku, kao i pripremiti izmjene zakona. Cilj nam je izgraditi i pustiti u rad cijelu interkonekciju u rekordnom roku, kako bismo osigurali energetsku sigurnost nakon zabrane uvoza ruskog plina u EU.
Koridor 5C
Kada će se ubrzati izgradnja autoceste?
– U 32 mjeseca otvorili smo 22 km autoceste, u veljači otvaramo još 8 km, do ljeta dodatnih 11 km, a do jeseni 2026. još 22 km. Ukupno više od 60 km u tri i pol godine, za razliku od 11 km u osam godina prethodne vlasti.
Izborne tehnologije
Hoće li 2026. biti uvedena biometrija na izborima?
– Biometrija je dostižan cilj, ali samo ako se hitno deblokiraju procedure. Svako odugovlačenje ugrožava provedbu. Potrebna je jasna institucionalna odgovornost i zaštita procesa od političkih manipulacija.
Europski put
Može li BiH iskoristiti posljednji ozbiljan prozor za otvaranje pregovora s EU?
– BiH nema alternativu EU. U prvoj godini mandata ostvarili smo više napretka nego prethodna vlast u deset godina. Nažalost, političke blokade, osobito djelovanje SNSD-a u interesu Rusije, zaustavile su proces. Mi ćemo nastaviti borbu za europske zakone i standarde, bez obzira na prepreke.
Namjenska industrija
Koliko je ovaj sektor razvojna šansa?
– Namjenska industrija danas je jedna od najbrže rastućih izvoznih grana. Izvoz je gotovo udvostručen, a ponosni smo i na prvi domaći dron razvijen i proizveden u BiH. Planiramo nove pogone u Cazinu, Tuzli i Hercegovini kako bi se razvoj ravnomjerno rasporedio.
Borba protiv korupcije
Je li BiH „zarobljena država“?
– Te ocjene ne treba ignorirati. U FBiH je formiran POSKOK, koji je preuzeo stotine predmeta organiziranog kriminala i korupcije. To je ključni institucionalni iskorak i dokaz političke volje da se stanje mijenja.
Odnosi sa SAD-om
Kako ocjenjujete pažnju Washingtona prema BiH?
– To je potvrda da BiH nije zaboravljena. Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana pokazuje strateški interes SAD-a za stabilnost regije. Ostajemo posvećeni partnerstvu sa SAD-om i EU-om radi mira, sigurnosti i prosperiteta građana BiH.
