Izvješće o proširenju u kojem se taj proces naziva strateškim odgovorom na aktualne geopolitičke okolnosti, dok se u kuloarima otvoreno govori o novom krugu proširenja do 2030. godine.
Iako hrvatski eurozastupnici čvrsto podržavaju proces proširenja Europske unije, dio njih nije podržao ovo izvješće zbog spornog prijedloga o uvođenju kvalificirane većine u pojedinim fazama odlučivanja.
Pravo veta kao ključni instrument
Izvješće o proširenju dio je redovitih aktivnosti kojima se oblikuje stav Unije, no ove je godine u njega ugrađen poziv da se pri odlučivanju o pregovaračkim poglavljima prijeđe s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu. Jednaka vrijednost glasa svake države članice, odnosno mogućnost ulaganja veta, iznimno je važna za Republiku Hrvatsku.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko ističe kako je proširenje danas jedan od najvažnijih procesa, ključan za jačanje sigurnosti i prosperiteta u Europi.
“Ono je najjači vanjskopolitički alat EU i pokretač je dugoročnog mira. Iako snažno podupirem proces proširenja i povijesne prilike koje ono donosi, na glasovanju sam bila suzdržana zbog dijelova izvješća o glasovanju kvalificiranom većinom. Protivim se prijedlogu o ukidanju jednoglasnosti pri otvaranju i zatvaranju klastera, odnosno poglavlja”, naglasila je Zovko.
S njom se slaže i eurozastupnik Tomislav Sokol, koji upozorava na opasnost ukidanja prava veta za države poput Hrvatske.
“To znači da bi se o otvaranju i zatvaranju poglavlja odlučivalo kvalificiranom većinom i zemlje poput Hrvatske ne bi imale pravo veta. To je nama izuzetno važan mehanizam i daje nam mogućnost utjecaja na glasačke procese. Kad bi se uvela mogućnost preglasavanja, mala zemlja poput Hrvatske izgubila bi instrument koji trenutno ima, i zbog tog smo bili suzdržani”, pojasnio je Sokol.
Nema “gledanja kroz prste”
Hrvatska i dalje snažno podržava politiku proširenja, ali inzistira na strogom poštivanju pravila. Sokol ističe kako se nikome ne smije “gledati kroz prste”.
“Mi jesmo za proširenje, ali individualno, bez kolektivnog ulaska i bez progledavanja kroz prste, poput recimo Srbiji. Države članice moraju moći staviti veto na međukorake u procesu pristupanja”, kategoričan je Sokol.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, naglašava se kako njezin put u EU vodi preko Zagreba. To je ujedno i najsnažniji jamac da će se u Bosni i Hercegovini u konačnici morati poštivati načelo konstitutivnosti naroda. Jasna je poruka da se ne može istovremeno zagovarati europski put, a s druge strane nametati političke predstavnike konstitutivnim narodima.
