Muslimani diljem svijeta danas dočekuju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski bajram, vrijeme obavljanja hadža.
Središnja bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje se klanjao Bajram namaz. Bajramsku hutbu kazivao je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Važnost Bajrama
Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromašnima, prijateljima, susjedima, kao i ibadet hadža, kada nekoliko milijuna muslimana u određenim danima boravi u Meki.
Za muslimane su to mubarek dani, dani velikog dobra.
Hadži-bajram vrijeme je kada nekoliko milijuna muslimana boravi u časnim mjestima Meki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i stekne materijalne uvjete za to.
Radosti Bajrama
Za muslimane, dvije su radosti ovog blagdana. Prva radost je žrtvovanje kurbana, čime muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe te ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu obitelji, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje i susjede, te iščekuju povratak svojih najmilijih s hadža.
Na području Muftijstva mostarskog, bajram-namaz klanjao se u 163 džamije i mesdžida.
Središnja bajramska svečanost održana je u Sinan-pašinoj (Atik) džamiji na Mejdanu u Mostaru.
Bajram-namaz je predvodio i bajramsku hutbu kazivao muftija mostarski Salem efendija Dedović.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
