Na današnjoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Zelenim razvojem protiv klimatske krize” predsjednik Republike Zoran Milanović je komentirao razne teme, od UDBE i HDZ-a do izbora u Sloveniji, a među ostalim komentirao je i ulazak Finske u NATO.
Bitna je velika profesionalna kopnena vojska. Dakle, mladi muškarci kvragu. I sofisticirani raketni sustavi, s njima Rusija uništava Ukrajinu. Američki tajnik i ministar obrane putovali su na pulferu vagona po noći, to je ponižavajuće. To je zato što Rusija ne dopušta da se leti. To je situacija u kojoj živimo. To je stvarnost, da vrh Amerike mora krišom ići u Ukrajinu. Vjerojatno u dogovoru s Rusima – rekao je.
– Ići korak dalje i u to uvlačiti Finsku koja je 50 kilometara od Sankt Petersburga. Mislim da je to opasno šarlatanstvo. Međutim, ne možemo reći ne. Nama je Finska važnija od Hrvatske i Hrvata u BiH, jel. Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona, dok se ne natjera Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon, Sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO – rekao je.
Istaknuo je da se nalazimo u “groznoj situaciji” u kojoj Bugarska i Rumunjska ne mogu u Schengen, Sjeverna Makedonija i Albanija ne mogu početi pristupne pregovore s EU-om, Kosovo nije priznato, dok Finska “može preko noći u NATO”.
– Mi ne tražimo da Finska ili Švedska promijene ime u Ikea nego da samo kažu Amerikancima da se ovo riješi. Za mene je to vitalan nacionalni interes, države, nacije i naroda. Da BiH bude uređena država. Onda će Zagreb navijati da BiH bude u EU – rekao je, a javlja N1
Predsjednik je rekao da je tu temu otvorio s francuskim i njemačkim predsjednikom Emmanuelom Macronom i Frank-Walterom Steinmeierom, ali da premijer Andrej Plenković na svojoj funkciji ima puno više prostora za to.
“Ali on to svjesno, kukavički zanemaruje”.
Finska i Švedska zajedno će u svibnju izraziti želju da se pridruže NATO savezu, izvijestile su finske novine Iltalehti i švedske novine Expressen u ponedjeljak, navodeći izvore bliske problematici.
Unatoč čvršćoj suradnji s vojnim savezom otkad je Rusija anektirala Krim, skandinavske zemlje odlučile su tada ostati neutralne, no nedavna ruska invazija Ukrajine izazvala je njihov oštar zaokret.
