Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić obratili su se na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu te su govorili o više tema.
Mehmedović je govorio o “nezakonitom radu institucija Bosne i Hercegovine, zahtjevu za smjenu Marinka Čavare i aparthejdu koji se provodi nad Bošnjacima u Stocu”.
“Nepostojanje profesionalne i lične odgovornosti i nerad pravosudnih institucija na prvom mjestu državnog tužiteljstva doveli su do nepodnošljive društvene situacije u Bosni i Hercegovini. Podnošenje krivičnih prijava protiv onih koji više i ne skrivaju da čine brojna krivična djela ostao je jedini instrument borbe za pravnu državu. Tu danas, više od tri mjeseca nakon podnošenja krivične prijave protiv Darka Ćuluma, prema mojim saznanjima, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine apsolutno ništa nije poduzelo po ovom pitanju. Osim što je formiran predmet, kako kažu, i ima status otvorenog predmeta”, rekao je on.
Ističe kako “otvoren predmet” u principu “ne znači ništa”.
Naveo je da su Emrić i on podnijeli krivične prijave protiv bivšeg direktora SIPA-e zbog osnovane sumnje da je izvršio više krivičnih djela, među kojima je napad na ustavni poredak te su tražili da mu se odrede mjere zabrane, do čega nije došlo.
“Ćulum se nonšalantno ušetao u kancelariju direktora i rekao od danas sam opet direktor. Osnovna vladavina prava je da svi građani moraju biti jednaki pred zakonom i ne smije postojati politizacija rad državnih institucija, a posebno pravosudnih organa. Nedopustivo je da Tužilaštvo za tri mjeseca nije moglo utvrditi ono što je i svakom pravnom laiku jasno, a to je činjenica da je Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju direktora te za to mora krivično odgovarati”, poručio je on.
Smatra da je to jedan od primjera u kojima se svjesno i namjerno urušavaju bh. institucije i provodi u djelo strateški cilj Milorada Dodika o nemogućnosti funkcioniranja istih.
Spomenuo je prijavu i protiv Borjane Krišto te je najavio:
“Ukoliko u narednih 15 dana od Tužiteljstva Bosne i Hercegovine ne dobijemo službenu obavijest da je povodom krivičnih prijava podnesenih protiv Ćuluma i Krišto da su donijeli naredbu o provođenju istrage ili da nema osnova za provođenje istrage podnijet ćemo pritužbu protiv postupajućih tužitelja, ali i glavnog tužioca Milanka Kajganića. Ukoliko se to dogodi, pozivam predsjednika VSTV-a Sanjina Bogunića da se za ove predmete zainteresira jednako kao što je to učinio po pitanju sutkinje Sene Uzunović i njenog pisma upućenog Centralnoj izbornoj komisiji”, rekao je on.
Pozvao je i ministre iz reda Bošnjaka u Vijeću ministara da “ne pristaju na podjelu države i institucije na tri dijela”.
Govorio je i o Stocu te smatra da je “jedan u nizu primjera diskriminacije Bošnjaka”, a Mehmedović je prije više od godinu dana tražio podatke o nacionalnoj strukturi o zaposlenima u Stocu, Livnu i Srebrenici.
“U Stocu je, prema popisu iz 1991. godine, živjelo čak 49 posto Bošnjaka i 37 posto Hrvata, a sada je u gradskim službama, javnim ustanovama i poduzećima zaposleno samo pet posto Bošnjaka. Znači, deset puta manje od zakonom utvrđenog broja s tim da na pozicijama direktora javnih poduzeća i ustanova uopće nema Bošnjaka. Nema ni Srba, nažalost”, naveo je on.
Postavio je pitanje da li je sve to “maltretiranje Hrvata u BiH”, o čemu govore pojedini hrvatski političari.
“Dok se Dragan Čović i drugi dužnosnici HDZ-a u BiH godinama žale na tzv. majorizaciju, stvarno stanje je tako da HDZ provodi dugogodišnji brutalni aparthejd nad Bošnjacima u svim općinama gdje HDZ ima većinu. Pa je slično stanje u Čapljini, Livnu, Kiseljaku, Žepču, Kreševu gdje su građani drugog reda”, rekao je Mehmedović.
Upitao je i da li su funkcioneri Bošnjaka u FBiH “uopće svjesni poniženja koje Bošnjaci u ovim općinama godinama trpe pri čemu nemaju kome da se obrate za pomoć i zašto”.
Emrić je rekao kako je Predstavnički dom usvojio inicijativu kojom se obavezuju institucije Bosne i Hercegovine da poštuju i provode zakone Bosne i Hercegovine kojima je utvrđeno da radni odnos zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina života ili 40 godina mirovinskog staža.
Naveo je kako sva tri člana Komisije za koncesije rade usprkos činjenici da su odavno ispunili zakonske uvjete za penziju.
Discussion about this post