Kandidat Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Slaven Kovačević, u gostovanju na podcastu portala Odgovor oštro je reagirao na politiku Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da Zagreb nema pravo miješati se u unutarnja pitanja BiH.
“Ista logika bi vrijedila i za druge zemlje”
Kovačević je argumentirao da bi, kada bi se prihvatila logika po kojoj se Hrvatska brine o položaju Hrvata u BiH, ista logika trebala vrijediti i za hrvatske zajednice u Njemačkoj, SAD-u i Irskoj – zemljama u kojima, prema njegovim riječima, živi više Hrvata nego u BiH. Poručio je da bi u tim državama takvo miješanje bilo odbijeno i da BiH treba imati pravo na isti odgovor prema Zagrebu.
Stajalište je da se uplitanje u unutarnja pitanja BiH mora zaustaviti na granici s Hrvatskom, te da potpis Hrvatske na Daytonskom mirovnom sporazumu ne daje Zagrebu ovlast odlučivanja u ime građana BiH. Pritom je naglasio da takvu politiku, prema njegovoj ocjeni, ne vodi cijela Hrvatska, nego aktualna vladajuća garnitura koju je opisao kao desničarski orijentiranu.
Prijetnja zatvaranjem Buškog jezera
Najoštrija poruka odnosila se na gospodarsku suradnju s Hrvatskom, koju je uvjetovao ravnopravnim odnosima. Kovačević je upozorio da bi Hrvatska mogla ostati bez vode za dvije hidroelektrane koje se opskrbljuju iz Buškog jezera, i to usred turističke sezone, ustvrdivši da je riječ o resursu koji pripada BiH i da to nitko ne bi mogao spriječiti.
Nastavak istog tona u Visokom
Sličnu retoriku Kovačević je zadržao i na predizbornom skupu Demokratske fronte u Visokom, gdje se govorilo o pritiscima kojima je, prema porukama stranke, izložena Bosna i Hercegovina, uz pozive na jače okupljanje probosanski orijentiranih stranaka. Poseban naglasak bio je na odnosu prema politikama HDZ-a BiH i SNSD-a te na eventualnim potezima koji bi mogli produbiti etničke podjele u zemlji.
Kovačević se osvrnuo i na mogućnost pomilovanja Milorada Dodika, kao i na najavu kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović da bi hrvatski član Predsjedništva u budućnosti mogao imati ured u Mostaru. Zalagao se za očuvanje državnih institucija BiH i protiv modela u kojem bi se funkcije na državnoj razini dodatno vezivale uz etničku pripadnost ili teritorijalne centre moći.
aha