Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, na čelu s ministrom Elmedinom Konakovićem, uputilo je prosvjednu notu Državi Izrael zbog protokolarnih nepravilnosti zamijećenih tijekom službene posjete članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović toj zemlji, održane 22. lipnja 2026. godine.
Što stoji u prosvjednoj noti
Prema priopćenju Ministarstva, prijepor se odnosi na okolnost da tijekom sastanaka Cvijanović s visokim izraelskim dužnosnicima nije bila istaknuta državna zastava Bosne i Hercegovine, jedini međunarodno priznat državni simbol zemlje. Umjesto toga, na fotografijama i snimkama objavljenima na njezinim službenim profilima vidljiva je isključivo zastava Republike Srpske, jednog od dva entiteta BiH.
Ministarstvo u noti ocjenjuje da takav protokolarni aranžman sugerira službeno predstavljanje entiteta, a ne države, te da je to nespojivo s ustaljenom diplomatskom praksom i međunarodnim standardima. U dokumentu se dodatno navodi da je takav postupak nepoštivanje suvereniteta, ustavnog poretka i međunarodno prepoznatih simbola BiH, te se od izraelske strane traži pojašnjenje okolnosti koje su do toga dovele.
U noti se podsjeća i da je Cvijanović politički vezana za stranku koju se optužuje za promicanje secesionističkih narativa unutar BiH, što se u dokumentu dovodi u vezu s rastućom političkom nestabilnošću u zemlji i regiji.
Kontekst posjete
Cvijanović je u Izraelu boravila nekoliko dana i sastala se s predsjednikom Izakom Herzogom, premijerom Benjaminom Netanyahuom te šefom diplomacije Gideonom Sa’arom. Sastanak s Netanyahuom opisala je kao “krunu” posjete, zahvalivši mu na, kako je navela, dugogodišnjoj suradnji i razumijevanju koje Izrael pokazuje prema Republici Srpskoj. Razgovarano je, prema njezinim riječima, o jačanju gospodarskih veza kroz suradnju resornih ministarstava Izraela i RS-a.
Dio bosanskohercegovačke javnosti i medija primijetio je da je u protokolarnim najavama i tijekom susreta Cvijanović povremeno predstavljana kao “srpski član Predsjedništva BiH”, što je otvorilo pitanje je li posjeta vođena u ime države ili u ime entiteta. Posebnu pažnju izazvala je i izjava ministra Sa’ara o potrebi zaštite “kršćanskih manjina” u BiH, na koju je reagirala Stranka demokratske akcije, ustvrdivši da kršćani u BiH nisu ugrožena manjina.
Ovo nije prvi put da Ministarstvo vanjskih poslova BiH upućuje prigovor Izraelu zbog izostanka državne zastave. Sličnu prosvjednu notu Konaković je poslao i u siječnju 2026. godine, povodom posjete Milorada Dodika i tadašnje v.d. predsjednice RS-a Ane Trišić-Babić Izraelu.
Republike Srpske i SNSD-a, slične note ministra Konakovića u prošlosti su ocjenjivane kao politički motivirane. Cvijanović je ranije javno tvrdila da su prosvjedne note koje Konaković šalje “obični pamfleti” te da njegovo vođenje vanjske politike BiH smatra usmjerenim protiv Dodika, RS-a i srpskog naroda.
S druge strane, kritičari u Sarajevu upozoravaju na nedosljednost: dok Cvijanović redovito prigovara drugim članovima Predsjedništva da na međunarodnim nastupima ne smiju djelovati bez usuglašenog stava cijele institucije, njezina vlastita posjeta Izraelu, prema njima, pokazuje da se isti standard ne primjenjuje kada je riječ o njoj.
Izrael se do objave ovog teksta nije javno očitovao o sadržaju prosvjedne note.
