Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom tajniku Marcu Rubiju u kojem upozorava da bi smanjenje angažmana Sjedinjenih Američkih Država u BiH moglo otvoriti prostor za jačanje ruskog utjecaja i destabilizaciju zemlje.
Strateško partnerstvo koje traje desetljećima
U pismu Konaković naglašava da BiH duboko cijeni svoje povijesno i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, čija je uloga u okončanju rata, oblikovanju Daytonskog mirovnog sporazuma te očuvanju mira i suvereniteta zemlje bila presudna. Prema njegovim riječima, Daytonski sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih postignuća SAD-a u razdoblju nakon Hladnog rata, koji je zaustavio krvoproliće i omogućio mir koji traje više od tri desetljeća.
Istodobno, ministar ističe da BiH ostaje čvrsto opredijeljena za europski put, pri čemu Europska unija ostaje njezino strateško odredište i najvažniji gospodarski partner.
Zabrinutost zbog izjave američkog veleposlanstva
Konaković u pismu spominje nedavnu izjavu Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu vezanu uz imenovanje sljedećeg visokog predstavnika za BiH i ulogu Vijeća za provedbu mira. Posebno ga je zabrinula poruka da bi kontinuirana europska neodlučnost mogla natjerati SAD da preispitaju svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH.
“Kao iskren prijatelj i saveznik SAD-a, BiH želi izraziti svoju duboku zabrinutost u vezi s bilo kakvom mogućnošću smanjenog američkog angažmana u našoj zemlji”, stoji u pismu.
Ministar upozorava da bi svako smanjenje uloge SAD-a riskiralo otvaranje prostora koji bi brzo mogli popuniti Ruska Federacija, njezini saveznici i lokalni posrednici, čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje dejtonskog okvira i opstrukcija europske budućnosti BiH.
Bonske ovlasti kao “instrument posljednjeg utočišta”
Konaković podsjeća da Ured visokog predstavnika ostaje ključna institucija civilne provedbe Daytonskog sporazuma, posebice u okolnostima u kojima se ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH i dalje dovode u pitanje. Prema njegovim riječima, izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonske ovlasti, ostaju nužan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih akcija.
Ministar posebno naglašava da trenutna kriza u BiH nije etnički sukob, već geopolitički, koji namjerno generira i instrumentalizira Ruska Federacija preko svog “najistaknutijeg lokalnog posrednika” Milorada Dodika.
Osobno svjedočanstvo o pomirenju
U emotivnom dijelu pisma Konaković podsjeća na vlastito ratno iskustvo: 1992. godine, kao tinejdžer, pridružio se Armiji Republike Bosne i Hercegovine kako bi branio svoj dom. Na suprotnoj strani fronte nalazio se sadašnji zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Srpske demokratske stranke.
“Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, surađujemo i radimo za bolju, mirniju i europsku budućnost naše djece i naše zemlje”, napisao je, dodajući da opasnost ne dolazi od međuetničke konfrontacije, već od secesionističkog političkog projekta kojeg podržava i ohrabruje Moskva.
Dodikovi susreti s Putinom i lobiranje u SAD-u
Ministar navodi da se Milorad Dodik od početka ruske agresije na Ukrajinu sastao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u devet navrata, uključujući posjete Moskvi, posljednji put povodom majskih komemoracija.
Konaković izražava i zabrinutost zbog Dodikovih javnih izjava da putem svojih lobista i političkih posrednika u SAD-u među kojima navodi Roda Blagojevicha, Arija Ben-Menashea i Marca Zella može oblikovati politiku Sjedinjenih Američkih Država prema BiH. Ministar naglašava da su svjesni kako takve izjave ne predstavljaju službenu američku politiku, no upozorava da se te lobističke aktivnosti u BiH percipiraju kao dio šireg napora slabljenja Ureda visokog predstavnika.
Suradnja s Gazpromom kao sigurnosno pitanje
Posebnu zabrinutost izaziva i najava nastavka i proširenja suradnje s Gazpromom, uključujući planove o izgradnji elektrana u BiH. Konaković naglašava da je energetska ovisnost i pitanje sigurnosti te da bi svako širenje utjecaja aktera povezanih s ruskim energetskim interesima bilo u suprotnosti s ciljevima američke politike prema zapadnom Balkanu.
U tom kontekstu ministar posebno ističe važnost plinovoda Južna interkonekcija kao strateškog instrumenta diverzifikacije i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, zahvaljujući pritom SAD-u na podršci tom projektu.
Nogomet kao svijetla točka
Pismo Konaković završava neočekivano vedrom notom, podsjećajući da će se Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro susresti na nogometnom terenu u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva u nogometu, čiji su domaćin SAD.
“Iskreno se nadam fer i sportskoj utakmici i neka pobijedi bolji tim na terenu. Kakav god bio konačni rezultat, uvjeren sam da će on samo dodati još jedno nezaboravno poglavlje prijateljstvu između BiH i SAD-a”, zaključio je ministar vanjskih poslova.
