Do kraja godine Bosna i Hercegovina uvest će vize za jednu državu, najavio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na konferenciji za medije održanoj u Sarajevu 26. siječnja, ne navodeći o kojoj je zemlji riječ.
Konaković je izjavio da „nije realno“ uvođenje sankcija Turskoj, Kini i Rusiji.
Bosna i Hercegovina ima trajni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u Europsku uniju – Azerbajdžanom, Kinom, Katarom, Rusijom, Turskom, Kuvajtom i Vanuatuom. Osim toga, odobrava i sezonsko ukidanje viza, koje nije u skladu s pravnom stečevinom EU-a, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji.
Iz Europske komisije su za Radio Slobodna Europa 16. siječnja upozorili da, ukoliko Bosna i Hercegovina do prosinca 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu s trećim zemljama, riskira gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za taj korak u Reformskoj agendi.
U odgovoru je navedeno i da se Bosna i Hercegovina obvezala da će u razdoblju od 2025. do 2027. godine svake godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu sa zemljama čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u Europsku uniju.
Europska komisija svake godine objavljuje izvješće o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Europske unije, ali imaju bezvizni režim sa zemljama schengenskog prostora.
Od tih se zemalja kontinuirano zahtijeva usklađivanje s viznom politikom EU-a. Iako je dopušteno postupno usklađivanje, ono mora biti u potpunosti provedeno neposredno prije pristupanja Uniji.
Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidatkinja za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Usklađenost s viznim režimom EU-a sada je izravno povezana i s financijskim sredstvima koja će svaka zemlja regije dobiti iz europskog Plana rasta.
Bosna i Hercegovina već je izgubila više od 100 milijuna eura, odnosno oko deset posto od ukupno predviđenih sredstava, jer nije na vrijeme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na temelju učinka svake zemlje.
„BiH nije znala da se Hrustić nalazi na ukrajinskom ratištu“
Na upit Radija Slobodna Europa o državljaninu BiH Selveru Hrustiću, koji je zarobljen u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao u ruskoj vojsci, ministar Konaković izjavio je da Bosna i Hercegovina nije znala da se on nalazi na tom ratištu.
„Trebam se sastati s njegovim ocem. Ovo je pitanje ukrajinskog zakonodavstva. U srijedu ili četvrtak mogli bismo znati nešto više o svemu, kada nam Ukrajinci dostave određene informacije“, kazao je Konaković.
Selver Hrustić mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, doznaje Radio Slobodna Europa iz Službe sigurnosti Ukrajine. Iz te institucije za RSE su rekli da, osim te mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju.
Iz Ministarstva pravosuđa BiH za RSE su izjavili da nisu zaprimili nikakvu službenu informaciju o Hrustiću te da ne raspolažu podatkom da je predmet potrage nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini.
Tužiteljstvo BiH ranije je za RSE navelo da nemaju informacije o Hrustiću te da će službeno zatražiti provjeru ove osobe.
Medijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je 17. siječnja video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj vojsci.
