Iako je Ured visokog predstavnika još uvijek prisutan u BiH i dalje se spominje mogućnost njegova zatvaranja. Mogu li domaći politički dužnosnici konačno sami preuzeti odgovornost te sami i usvajati zakoni za sada ne izgleda tako, no jasno je da će morati ako u međunarodnim krugovima više ne bude interesa za utjecaj i moć Visokog predstavnika u BiH, piše RTVHB.
U međunarodnim krugovima se već ranije i prije dolaska Christiana Schmidta spominjala mogućnost reduciranja ovlasti Visokog predstavnika u BiH. A ta ideja je dolazila iz Rusije kao jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti, a u posljednje vrijeme ni administraciji SAD-a jak Ured visokog predstavnika ne čini se kao neophodan. Imenovanje nove osobe moguće je samo pod ovim uvjetima.
“To je da se ograniči mandat Visokog predstavnika vremenski, i da se na neki način kaže da Visoki predstavnik više neće koristiti ‘bonnske ovlasti’. To je zapravo prava priča. Rekao bih da je to neka vrsta dogovora američke i ruske administracije koje vidim da se dogovaraju i oko niza drugih pitanja”, kazao je novinar Zoran Krešić.
“Mislim da se danas razmišlja o tome u Međunarodnoj zajednici da Ured Visokog predstavnika bude na ‘stand byu’, više kao neka prijetnja da se u slučaju neke potrebe reaktivira nego što ona zaista može funkcionialno služiti interesima BiH. I ona je već odavno pokazala tu svoju sasvim sigurno, nesuvremenost, odnosno konzervativnost i činjenicu da nije mogla dovesti do punog funkcioniranja”, mišljenja je prof. dr. sc. Miloš Šolaja.
Od čelnih ljudi hrvatske politike česte su poruke kako domaći dužnosnici trebaju više preuzeti odgovornost te sami donositi i usvajati zakone i druge akte.
“Ja duboko vjerujem nakon ovih izbora, ako mi budemo izabrali legitimne predstavnike jednog, drugog i trećeg naroda. Govorim konkretno o hrvatskom narodu, kolegica Filipović da bude hrvatski član Predsjedništva, da imamo većinu u Domu naroda legitimnu itd. Uvjeren sam da nam nakon toga OHR neće trebati uopće”, istaknuo je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović.
S obzirom na to da od aktualnog Visokog predstavnika Schmidta u posljednje vrijeme nema intervencija, bošnjačka politika je prema njemu sve oštrija. Što je očekivano ako se uzme u obzira da se ranije tumačilo kako ovaj ured u nekim ranijim sazivima, u političkom smislu ispunjava sve želje bošnjačke politike na štetu druga dva konstitutivna naroda.
“Moram reći da me sve više nervira ta tema, sve me više nervira i Schmidt koji kaže, nisam im mogao objasniti. Što nije mogao objasniti? Da postoji SNSD u vlasništvu Ruske Federacije koji blokira interese Bosne i Hercegovine, poništava interese građana koji žive i u bh. entitetu Republika Srpska, koristi destruktivne alate koje im je omogućio Dayton. Putin pobjeđuje Europsku uniju u srcu Europe i njima nije nešto jasno i ne mogu objasniti”, riječi su ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika NIP-a Elmedina Konakovića.
No, najveći razlog zašto Ured Visokog predstavnika i dalje postoji i to preko 30 godina nakon Daytona je taj što ni Bosna i Hercegovina u mnogočemu nema kapacitet donošenja ključnih odluka bržom dinamikom. A oslanjanje na njegovi ovlasti pokazalo se kao pogubno.
“Činjenica ipak stoji da domaće institucije nisu za sada osposobljene u potpunosti da funkcioniraju stabilno i efikasno. Tako da tek trebaju ovladati tim postupkom”, kaže Šolaja.
U javnosti se u posljednje vrijeme počelo nagađati o mogućim Schmidtovim nasljednicima, no kako dolaze informacije iz diplomatskih krugova, novo imenovanje trenutno nije opcija. A koliko god da su trenutno Schmidtove ovlasti u fazi mirovanja, on ih uvijek može upotrijebiti ako bude imao potporu izvana, konkretnije u slučaju državne imovine ako ona bude predstavljala bilo kakvu smetnju.
