Gotovo četiri godine krvavog rata na Istoku Europe – iscrpio je sve aktere. Ukrajinci su izgubili 20 posto teritorija uz goleme žrtve vojnika i civila. Istodobno, Europa teško može nastaviti isporučivati obilatu financijsku i vojnu potporu Kijevu.
– Bojim se da vrijeme ne radi za Ukrajinu. Protekom vremena, bojim se da će njena pregovaračka pozicija biti sve slabija, toga su svjesni i zapadni saveznici koji pokušavaju postići što prije mir, rekao je za “Studio 4” Damir Katulić, stručnjak za sigurnosne politike.
– Ako se Amerika povuče, Ukrajina bi možda mogla financijski preživjeti nadolazeći period ako EK uspije realizirati plan o davanju velikog iznosa, u vojnom smislu ne bi mogla nikako. Došlo bi do kolapsa i daljnjeg gubitka teritorija. Ukrajina i EU će morati uzeti u obzir pozicije SAD-a kakve god one bile, rekao je Katulić.
Kazao je kako se Rusija i Ukrajina dugi niz godina suočavaju s korupcijom.
– To nije ništa novo. Radi se o tome želite li politički eksponirati taj problem ili ne. Sad se počeo iznositi kad se, uvjetno rečeno, treba napraviti pritisak na Ukrajinu. Zapadne zemlje su te koje dociraju problem u javni prostor, rekao je Katulić.
Nova strategija američke nacionalne sigurnosti
Vanjskopolitički analitičar Tomislav Sunić rekao je kako je nova strategija američke nacionalne sigurnosti zapravo radikalni odmak od svjetskog poretka koji je postavljen nakon II. svjetskog rata.
– U tom dokumentu stavlja se naglasak na bilateralne odnose s individualnim zemljama svijeta, uključujući EU. Bijela kuća je kritički raspoložena prema transnacionalnim sustavima. Vidi se da je SAD spremna pomoći EU pod uvjetom da dijele zajedničke troškove, rekao je Sunić.
– Rusija se spominje samo jednom, nigdje napadački, i spominje se ekonomska suradnja s Kinom i Rusijom. To je jedna uvijena kritika Trumpove administracije prema EU, dodao je.
Je li se sukob mogao spriječiti?
Katulić je istaknuo kako se u tri navrata, prije aktualnog sukoba, propustilo pregovarati.
– Imali ste Minsk 1, Minsk 2, trebalo se primijeniti tako kako kako dogovorilo, ali to se išlo opstruirati i došli smo do toga gdje smo sada. Nakon toga došlo je do vojnog sukoba, upada ruske vojske u Ukrajinu i to je bio isto inicijator za daljnje pregovore u Turskoj gdje se našao sporazum, koji se već i parafirao ali je onda od njega Zapad odustao. Onda je bila ukrajinska ofenziva 2023. godine koja je trebala donijeti prevagu na vojnom polju i vojno riješiti situaciju u korist Ukrajine. To se nije realiziralo i od toga su krenula vojna kola Ukrajine nizbrdo. I ekskurzija prema Kursku na kraju je neslavno završila, rekao je Katulić.
– Masa stručnjaka govori da su kola krenula nizbrdo 2014. godine za vrijeme Bidenove administracije i njegovih ljudi koji su doslovno se huškali antiruskim jezikom na jednu paranoju na ruskoj strani koja je rezultirala njihovom agresijom, dodao je Sunić.
