Nakon što je HDZ BiH objavio kandidaturu Darijana Filipović za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine ,ova odluka na stranicama na društvenim mrežama, mahom na onima s hrvatskim predznakom izazvala je reakcije, rasprave i oprečna mišljenja, piše Raport.
Posebno se ističu kritike koje su se pojavile na Facebook stranicama poput one pod nazivom ‘Heroji HVO’, tradicionalno naklonjene HDZ-u BiH, a gdje se sada otvoreno dovodi u pitanje politička težina i prepoznatljivost Darijane Filipović kao kandidatkinje.
‘Kad misliš da ne mogu donijeti lošiju odluku ,oni te iznenade’, stoji u objavi na toj stranici, uz ocjenu da je riječ o kandidatu bez dovoljno podrške za političku utrku ‘koja zahtijeva maksimalnu mobilizaciju biračkog tijela.’
Taktički potez ili politički rizik
Slične ocjene mogu se naći i na stranicama političkih oponenata HDZBiH, naročito u Hercegovini , poput one objavljene na stranici HDZ1990 Široki Brijeg, koji su otišli korak dalje, pa kandidaturu Darijane Filipović nazivaju ‘još jednom u nizu izdaja hrvatskog naroda u BiH’, a za Filipović kažu da nema ‘prepoznatljivih stavova, samostalnih poteza, te da nema podršku ni vlastitog biračkog tijela’.
Ovakve ocjene iz jednog ogranka stranke koja bi i sama trebala s koalicionim partnerima imati kandidata za člana Predsjedništva BiH mogu se tumačiti i kao pokušaj da se protivnički kandidat ‘ocrni’, ali slične opservacije dolaze i i iz nekih drugih izvora koji su otvorili raspravu o mogućoj političkoj taktici HDZ BiH kroz kandidaturu Filipović.
Tako se ‘izrodila’ i teorija da nije isključeno da je HDZBiH svjesno istakao manje poznatu kandidatkinju kako bi unaprijed prihvatili poraz, a potom taj ishod iskoristili za jačanje narativa o ‘preglasavanju legitimnih predstavnika Hrvata’ u Federaciji BiH.
U tom kontekstu kandidatura Filipović povezuje se s dugogodišnjim insistiranjem HDZ-a BiH na izmjenama Izbornog zakona BiH prema modelu koji bi, prema njihovom tumačenju, osigurao ‘legitimno predstavljanje’ konstitutivnih naroda, posebno u izboru člana Predsjedništva iz Federacije BiH.
Upravo u toj tački neki vide potencijalnu širu strategiju HDZBiH i tumače je na način da se ciljano išlo na to da ukoliko kandidatkinja poput Darijane Filipović ne ostvari značajan rezultat, a glasovi odu DF-om kandidatu Slavenu Kovačeviću takav ishod mogao bi poslužiti kao dodatni argument za intenziviranje političkog pritiska, naročito uz pomoć međunarodne zajednice, u pravcu izmjena izbornog zakonodavstva.
Šansa za hrvatsku ‘petorku’, da li će je iskoristiti?
Drugim riječima, prema toj teoriji eventualni poraz Filipović ne bi bio politički gubitak, već potencijalni alat za konsolidaciju biračke baze i jačanje narativa koji HDZ BiH već godinama gradi.
Naravno, u ostrašćenim raspravama potpuno se zaboravlja na ustavni okvir BiH koji jasno propisuje izbor članova Predsjedništva BiH i koji ne formalizira političke interpretacije koje dominiraju javnim diskursom.
Također, kritika u javnosti protiv odluke HDZBiH da kandidira Darijanu Filipović sada mnogo ozbiljnije otvara prostor za političku konkurenciju unutar hrvatskog političkog korpusa.
Jer, ako je kandidatkinja HDZ-a zaista ‘slaba’, kako tvrde kritičari, postavlja se pitanje da li stranke hrvatske ‘petorke’ predvođene HDZ1990 mogu kapitalizirati nezadovoljstvo birača i okrenuti ga u svoju korist?
Jer, među kritičarima ima i onih koji kažu da je HDZBiH njihova politička opcija koju podržavaju ,ali ne i kandidatkinja koju su predložili za najviišu državnu funkciju , pa računaju na kandidata ‘po njihovoj mjeri’ iz reda ‘petorke’.
No, za sada, takav scenarij ostaje u domenu kalkulacija, jer stranke s hrvatskim predznakom okupljene u ‘petorku’ očigledno još nemaju punu saglasnost oko imena kandidata za člana Predsjedništva BiH.
I što više budu odugovlačili s isticanjem imena kandidata , jasno je da će se tako ‘topiti’ i trenutna očekivanja koja od njih ima dio glasača koji trenutno u Filipović ne vide kandidatkinju kojoj bi dali glas, a protiv su DF-ovog Kovačevića.
