Dopredsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Ivo Komšić izjavio je da je, na temelju rezolucije tog vijeća od prije 30 godina, potpisan Washingtonski sporazum te da je on bio nametnut Hrvatskoj.
„Mi smo nevladina organizacija, nismo politička organizacija, ali se bavimo politikom jer smo tako i osnovani. Prije nešto više od 30 godina, točnije 6. veljače 1994. godine, usvojili smo rezoluciju čiji je sadržaj danas ponovno aktualan. Razmišljao sam što reći na ovoj konferenciji pa sam ponovno pročitao taj dokument. On ima univerzalno značenje. U njemu smo ponudili trajno državno rješenje za Bosnu i Hercegovinu te model uređenja međunacionalnih odnosa, odnosno način na koji se narodi i građani trebaju odnositi prema državi BiH“, rekao je Komšić.
Dodao je kako se i danas vidi da se isti problemi stalno vraćaju u politički fokus, kao da rješenje ne postoji, dok politički akteri, posebno nacionalističke stranke na vlasti, nude prijedloge suprotne onima iz rezolucije.
„Važno je znati da je naša rezolucija bila temelj za Washingtonski sporazum. Nitko iz Hrvatske, pa ni Mate Granić i njegov tim, nije imao utjecaj na njegov sadržaj. Sporazum im je bio praktički izdiktiran. Danas se u nekim knjigama tvrdi suprotno, ali to nije točno. Američka administracija tada je prepoznala vrijednosti naše rezolucije. U vrijeme rata, kada su već postojale paradržavne tvorevine poput Republika Srpska i Herceg-Bosna, koje su imale sve elemente državnosti i vodile borbu za međunarodno priznanje, mi smo ponudili rješenje koje nadilazi temelj sukoba. To rješenje podrazumijeva cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u međunarodno priznatim granicama, uređenu tako da se nijedan narod ne osjeća ugroženim. Zato smo predložili federalni model s kantonima na cijelom teritoriju države, a ne samo na jednom njezinu dijelu“, istaknuo je Komšić.
Naglasio je da današnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine, definirano Daytonski sporazum, nije u potpunosti u skladu s tim načelima.
„Današnja BiH je entitetski uređena država koja teško funkcionira zbog preklapanja nadležnosti i stalnih sukoba između entiteta i države. Naše rješenje i danas smatramo jedinim održivim. Ono podrazumijeva da su svi narodi i građani državotvorni na cijelom teritoriju BiH, a ne samo na njegovim dijelovima. Međutim, nacionalističke politike – bošnjačka, hrvatska i srpska – teže upravo suprotnom, odnosno teritorijalnoj podjeli državotvornosti“, rekao je.
Prema njegovim riječima, takav pristup i dalje predstavlja izvor političkih sukoba.
„Svaka strana želi dominaciju na ‘svom’ teritoriju. Mi smo to pokušali prevladati još prije 30 godina. Upravo zahvaljujući tim načelima, nakon Daytona su izmijenjeni ustavi entiteta – Republika Srpska više nije definirana kao država samo srpskog naroda, a Federacija BiH nije više isključivo entitet Bošnjaka i Hrvata, već oba entiteta pripadaju svim trima konstitutivnim narodima“, rekao je Komšić.
Također je ustvrdio da su ideje poput „srpskog svijeta“ i „Velike Srbije“ propale, ali da i dalje postoje pokušaji destabilizacije regije.
„Ne znam koliko su javnosti poznata lobiranja Milorad Dodik i Dragan Čović u Washingtonu. Njihov utjecaj je ograničen i ne može promijeniti postojeći poredak. Sjedinjene Američke Države neće odustati od Daytona, a prema tom sporazumu entiteti nisu države“, naglasio je.
Na kraju je istaknuo da bi Bosna i Hercegovina mogla relativno lako napredovati u pregovorima s Europska unija, ali da će ključni izazovi biti pitanja pravosuđa i ustavnog uređenja.
„Kada se dođe do tih poglavlja, postaje jasno da država s ovakvom strukturom, s dva entiteta, teško može postati članica Europske unije“, zaključio je Komšić.
