Umirovljeni general-bojnik Ivica Jerkić rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako su operaciju Lipanjske zore provele postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske i HOS-a te da su postrojbe Hrvatske vojske temeljem člana 51. Povelje UN-a legalno bile na prostorima Bosne i Hercegovine.
„Taj član kaže da je dopušteno izvršavati preventivne udare radi samoobrane, što je i bio slučaj. Grad Mostar su oslobodili Hrvati i Bošnjaci zajedno. No sve postrojbe u Mostaru su opremljene, obučene i naoružane preko HVO-a, a Lipanjske zore su planirane i provedene pod zapovijedanjem HVO-a,“ kazao je Jerkić na 34. obljetnicu oslobodilačke operacije.
Čagalj i Orlovac
Jerkić je tada bio u zapovjedništvu Operativne zone Jugoistočna Hercegovina. Objasnio je kako su Lipanjske zore kao naziv općeprihvaćene u narodu za sve operacije u lipnju 1992. godine koje su se događale na prostoru od Čapljine, Stoca i Mostara.
„No dvije vojne operacije zapravo su bile Lipanjske zore. Jedna je kodnog naziva ‘Čagalj’ koja se odnosi na južni dio, a drugoj je kodni naziv ‘Orlovac’ – operacija kojom je oslobođen Mostar. Lipanjske zore su briljantna vojna operacija u kojoj su bili prezentirani svi borbeno-operativni sustavi i prezentirane neke od najtežih vojnih zadaća kao što je forsiranje rijeke, i to ne bilo koje nego duboke, široke i hladne Neretve, te zauzimanje dobro utvrđenih vojnih visova. Pijetet prema 68 poginulih vitezova koji su dali život za našu slobodu, a njihovim obiteljima zahvala za muku, žrtvu i tugu koje nose godinama.“
Krizni štab i poziv HVO-u
O mitomanijama i izmišljanjima bitki i vojski koje u proljeće 1992. godine nisu postojale u Mostaru i Hercegovini naglasio je kako su činjenice ključne – a one su da je Hrvatsko vijeće obrane u Domovinskom ratu bilo legalno, da je organiziralo obranu, obranilo Mostar, a kasnije ga kroz Lipanjske zore i oslobodilo.
„U tadašnjim republičkim zakonima bilo je predviđeno da, u slučaju ratnog stanja, skupštine općina i izvršna vijeća prenose ovlasti na krizne stožere. Tako je i u Mostaru uspostavljen krizni stožer koji je preuzeo izvršnu i zakonodavnu vlast. I taj krizini stožer je pozvao HVO da zajedno s MUP-om brani Mostar.”
Spomen-soba u Brotnju
Jerkić je naveo kako su sjećanje, kultura sjećanja i kultura pamćenja, kao način interpretacije vlastite povijesti jako bitni.
„U obilježavanje Operacije Lipanjske zore potrebno je više uključiti mlade i djecu kako bi istina živjela, kako bi bili informirani i čuvali istinu o Domovinskom ratu.“
Najavio je otvaranje Spomen-sobe za poginule branitelje iz Domovinskog rata u novoj zgradi Kulturno-informativnog centra u Čitluku u rujnu. Pojasnio je kako će postav prikazati ratna stradanja Čitluka, ratni put Brotnjaka na bojištima te sadržavati muzejske eksponate, odore i oznake iz ratnog razdoblja, a poseban dio bit će posvećen poginulim braniteljima.
„Ideja je da svi razredi iz osnovne i srednje škole prođu kroz tu priču. Želimo da kroz filmove, predavanja i postav upoznaju događaje iz toga vremena i sačuvaju istinu o Domovinskom ratu. Kultura sjećanja i pamćenja je način interpretacije vlastite povijesti, ako mi ne budemo znali sami interpretirati, tko će nam to?“, pitao se Jerkić.
Nema novog rata u BiH
O procjenama Britanaca da bi nakon završetka rata u Ukrajini Balkan, pa i Bosna i Hercegovina, mogao postati područje povećanih sigurnosnih rizika, kazao je kako smatra da je sigurnosno stanje u BiH povoljno.
„Kad pogledamo širu sliku Balkana i usporedimo je s vremenom o kojem danas govorimo, vidimo da su Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Rumunjska i Albanija članice NATO-a. Ostaju BiH i Kosovo kao potencijalna žarišta. prisutnost EUFOR-a u Bosni i Hercegovini i KFOR-a na Kosovu, kao i nemogućnost bilo koga da u ovom trenutku logistički podrži bilo kakav ozbiljniji sukob, znače da nema nikakve opasnosti da se na ovom prostoru vode ozbiljniji ratovi.“
Moguće hibridne prijetnje
No istaknuo je kako su moguće hibridne prijetnje, kibernetički napadi, različiti pritisci na granicama te eventualne sabotaže infrastrukture, no ne očekuje ozbiljnije oružane sukobe na ovom prostoru.
O specifičnostima Lipanjskih zora u odnosu na ostale oslobodilačke akcije, ulaganju američkog kapitala u BiH, novim globalnim sukobima, o odlukama Hrvata od 1988. do 1991., Herceg-Bosni… više u videu emisije Kompas.
