U javnost polako izlaze imena potencijalnih kandidata za sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na ovogodišnjim Općim izborima. Posebno neizvjesna borba bi mogla biti za bošnjačkog člana Predsjedništva, gdje je već nekoliko stranaka istaknulo svoju kandidaturu. S druge strane, Hrvati se nadaju da bi konačno mogli izabrati svog člana Predsjedništva, unatoč tome što i dalje postoje aspiracije pojedinih bošnjačkih stranaka da izaberu svog kandidata.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva za sada su u opticaju najmanje četiri kandidature. Trojka bi ponovno mogla podržati kandidaturu Denisa Bećirovića, Semir Efendić kao predsjednik Stranke za BiH objavio je svoju kandidaturu, a u utrku bi mogao i federalni ministar MUP-a Ramo Isak. Dok se tek očekuje koga će kandidirati najjača bošnjačka stranka SDA, koju je posebno iznenadila Efendićeva kandidatura. Kao najizgledniji kandidati spominje se dvojac iz bračnog para Izetbegović.
“Hoće li oni biti spremni podržati nekog drugog kandidata moguće je, ne bih isključio. Mada s obzirom da znam koliki su egoisti oboje i kakve su im ambicije, oni će se teško toga odreći. A mimo bračnog para ne bih mogao predvidjeti tko bi mogao treći kandidat biti. Stranka za BiH je u prethodnim ciklusima znala povlačiti svoje kandidate, tako da me ne bi čudilo da je ovo neka vrsta pokušaja pritiska na SDA i trgovine od strane Semira Efendića. Ali ipak mislim da će se ključna borba voditi između Denisa Bećirovića i kandidata SDA, za kojeg još trebamo vidjeti tko će biti”, kazao je novinar Dnevnog avaza Danijal Hadžović.
Kod Hrvata se čekaju službene objave kandidatura koje će podržati dva bloka hrvatskih stranaka. No, kako je Demokratska fronta Željka Komšića ponovno potvrdila da preko bošnjačkih glasova želi na tu poziciju instalirati Komšićevog savjetnika Slavena Kovačevića, hrvatske stranke su oprezne s imenima. Prema mišljenju predsjednika Hrvatske kulturne zajednice “Troplet” Miroslava Nikolića, zbog rupa u Izbornom zakonu, izbori u BiH su sve samo ne festival demokracije.
“Rekao bih festival kršenja temeljnih načela, temeljnih postulata izbora, a to je da jedna zajednica, u ovom slučaju jedan narod ne bira predstavnike drugoj zajednici, drugom narodu što je temelj predstavničke demokracije koji se ovdje krši. To je izgleda postalo normalno svima, a čak se i potpomaže od nekih predstavnika međunarodne zajednice koji bi to trebali spriječavati i utjecati na to. Baš takve stvari nisu omogućile pluralizaciju hrvatskog političkog i izbornog tijela gdje bi mogli birati najboljeg”, objašnjava Nikolić.
Ipak, ako na bošnjačkoj političkoj sceni bude više kandidata, to bi moglo uzeti značajan udio glasova Kovačeviću i Demokratskoj fronti, ali prema Nikolićevom mišljenju Hrvate to ne bi smjelo zavaravati i trebaju i dalje inzistirati na izmjenama Izbornog zakona.
“Najbolja situacija bi bila da se nitko na hrvatskoj strani nitko ne kandidira osim istinskih hrvatskih predstavnika. Tada bi u principu bilo svejedno koliko je kandidata na bošnjačkoj strani. Međutim, svakako bi u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo bilo dobro da bude jaka konkurencija među bošnjačkim kandidatima za člana Predsjedništva. Time bi se smanjila mogućnost izbornog inženjeringa i prelijevanja bošnjačkih glasova za hrvatskog člana Predsjedništva”, kaže Nikolić.
“Što se tiče Slavena Kovačevića, mislim da on ne može računati ni na približnu podršku koju je imao Komšić, s obzirom da je njegova popularnost u društvu daleko manja. Mislim da ni velika većina glasača baš nije oduševljena činjenicom da je Kovačević osoba koja je mijenjala zbog nekog čistog interesa mijenjala svoju nacionalnu pripadnost”, zaključio je Hadžović.
Bilo kako bilo, pripreme za izbore su već duže vrijeme u tijeku, a u idućim mjesecima bit će zanimljivo pratiti koja će se još imena pojaviti u utrci za sve članove Predsjedništva.
