Predsjednik Mosta Nikola Grmoja danas je iznova pozvao na angažman Hrvatske vojske u zaštiti državne granice, pozivajući se na nedavne događaje u španjolskoj enklavi Ceuti, gdje je u kratkom razdoblju u enklavu ušlo više od 60.000 osoba iz Maroka. Španjolske su vlasti nakon toga angažirale vojsku i počele postavljati morske barijere, a Grmoja smatra da bi sličan pristup trebala primijeniti i Hrvatska.
Zahtjev za “nultom tolerancijom”
Saborski zastupnik i čelnik Mosta zatražio je uvođenje “nulte stope tolerancije” prema nezakonitim prelascima granice te raspoređivanje vojnih snaga na ključnim kritičnim točkama. Prema njegovim riječima, države koje se nalaze na migrantskim rutama moraju odaslati jasne i odvraćajuće poruke potencijalnim migrantima.
Otvoreno se usprotivio stavu ministra unutarnjih poslova Ivana Anušića, koji smatra da angažman vojske na granici trenutačno nije potreban. Grmoja je ocijenio da se ministar time “u potpunosti priklonio globalističkom briselskom dijelu HDZ-a”.
Podsjetnik na 2016. i kritika Milanovića
Grmoja je podsjetio da je 2016. godine, dok je Most bio dio vladajuće koalicije, izmijenjen zakon koji omogućuje vojsci pružanje pomoći policiji u zaštiti državne granice. Iskoristio je priliku i za kritiku predsjednika Republike Zorana Milanovića, prisjetivši se da je ovaj kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga u prošlosti ismijavao prijedlog Mire Bulja da vojska izađe na granicu.
“Volio bih vidjeti tog vrhovnog zapovjednika koji bi nakon odluke Vlade rekao da vojska ne može pomoći hrvatskoj policiji u zaštiti hrvatske granice”, poručio je Grmoja, dodavši da bi oni koji su ranije ismijavali stavove Mosta sada trebali priznati da su pogriješili.
“Nacionalna homogenost” kao uvjet sigurnosti
Središnji dio Grmojine poruke odnosio se na tezu da nacionalna sigurnost, odnosno sigurnost hrvatskih obitelji, izravno ovisi o nacionalnoj homogenosti zemlje. Kao primjer sigurnih društava naveo je Poljsku i Mađarsku, opisujući ih kao zemlje pogodne “i za noćne šetnje i za život općenito”, dok je kao suprotan primjer spomenuo stanje u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
Naglasio je da Most ne zagovara promjenu nacionalnog sastava Hrvatske putem nezakonitih migracija niti nekontroliranog uvoza strane radne snage, već traži vraćanje sustava kvota i jasno određivanje zemalja iz kojih strani radnici smiju dolaziti u Hrvatsku. Na pitanje kome bi odgovarala takva “zamjena stanovništva”, odgovorio je da zagovornike otvorenih granica smatra onima koji rade protiv interesa hrvatske države, ali i protiv Europske unije kao zajednice suverenih država.
Odbacio optužbe o predizbornom bodovanju
Na primjedbe da Most migrantsku temu koristi za osvajanje političkih bodova, Grmoja je odgovorio da stranka zahtjev za angažmanom vojske na granici iznosi već godinama, neovisno o političkom trenutku.
Pad broja nezakonitih prelazaka i upozorenje na BiH
Ministarstvo unutarnjih poslova ranije je objavilo podatak da je broj evidentiranih nezakonitih prelazaka državne granice pao sa 69.726 u 2023. na 16.409 u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od oko 76 posto. Grmoja je na to odgovorio da statistika ne govori ništa o tome što bi se moglo dogoditi u slučaju izbijanja nove krize.
Upozorio je posebno na Bosnu i Hercegovinu, spominjući mogući ruski utjecaj u Republici Srpskoj i potencijalnu zloporabu migracija kao sredstva političkog pritiska. “Na primjeru Ceute vidjeli smo da ono što jučer nije bilo problem danas može postati”, zaključio je predsjednik Mosta.
