Prema njegovim riječima, Plenković je u razgovoru iza zatvorenih vrata posebno otvorio pitanje stabilnosti BiH, poštivanja Daytonskog sporazuma i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, a Macron je iskazao razumijevanje i potporu tim stajalištima. Razgovori su se odvijali u kontekstu ozbiljnih geopolitičkih izazova, uz naglasak i na daljnje jačanje hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva.
Bilateralni odnosi i vojna suradnja
Zagrebački RTL izvijestio je da su se Macron i Plenković u javnom dijelu sastanka fokusirali na bilateralne odnose, koje je francuski predsjednik opisao kao sve dublje i značajno unaprijeđene nakon 2021. godine, kada je u Zagrebu potpisan sporazum o strateškom partnerstvu. Od tada su izrađena tri akcijska plana s naglaskom na gospodarsku suradnju, a današnji dan obilježio je i gospodarski forum s rekordnim hrvatskim sudjelovanjem – 31 tvrtka.
U Parizu je potvrđena i nova vojna akvizicija: potpisan je ugovor o nabavi francuskih samohodnih haubica, treći veliki obrambeni posao Hrvatske s Francuskom, nakon nabave sustava Mistral i borbenih aviona Rafale.
RTL je također izvijestio da su Macron i Plenković održali i odvojeni sastanak te sastanak dvaju izaslanstava na kojem su razgovarali o situaciji u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Ukrajini. Macron je na susret došao iz Londona, gdje je prethodno održao konzultacije s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. U hrvatskoj delegaciji bio je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Novi akcijski plan i jačanje partnerstva
Grlić Radman je u javljanju potvrdio sve informacije, dodajući da je riječ o iznimno sadržajnom danu obilježenom vojnim počastima i potpisivanjem niza dokumenata, uključujući novi akcijski plan temeljen na osvježenom strateškom partnerstvu. Naglasio je da su u planu precizirana nova područja suradnje u iduće dvije godine, od odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu i jačanja bilateralnih odnosa, do podrške ulasku Hrvatske u OECD, razvoja novih tehnologija, infrastrukturnih projekata te uske koordinacije s Europskom unijom. Cilj je, rekao je, jačanje europske sigurnosti i transatlantske suradnje.
Kao najveći dosadašnji uspjeh strateškog partnerstva naveo je obrambenu suradnju – od Rafalea do danas potpisanog ugovora za 18 samohodnih haubica Caesar MK2 – uz daljnje nadogradnje vojne opreme.
Bosna i Hercegovina važan dio razgovora
Ministar je potvrdio i da se u Parizu opsežno razgovaralo o proširenju Europske unije, pri čemu je istaknuo tri ključna prostora: Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan. Dodao je da je premijer Plenković posebno naglasio važnost Bosne i Hercegovine, njezine stabilnosti i europske perspektive.
U završnom dijelu razgovora fokus je bio na hrvatskoj inicijativi za izmjene Izbornog zakona u BiH. Grlić Radman je rekao da Macron podržava Daytonski sporazum, podsjetivši da je on potpisan 14. prosinca u Parizu, te najavio konferenciju povodom 30. obljetnice.
Na pitanje o potpori izmjenama Izbornog zakona koje traži Hrvatska – posebno u vezi s izborom hrvatskog člana Predsjedništva – ministar je naveo da je Plenković francuskom predsjedniku detaljno objasnio multietnički karakter BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, načela narušena „puzajućom reformom i ranijim odlukama visokih predstavnika“.
Na izravno pitanje ima li Hrvatska podršku francuskog predsjednika, Grlić Radman je rekao: „Imamo podršku predsjednika Macrona“, naglasivši da stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o jednakopravnosti, institucionalnoj funkcionalnosti i poštovanju ustavnih načela. Zaključio je da su sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana u interesu Hrvatske, Francuske i cijele Europske unije, zbog čega je pariška potpora Zagrebu od posebne važnosti.
