Informacije o financiranju nevladinih organizacija u Europskoj uniji nepouzdane su i nepotpune, a rezultat je netransparentnost koja ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike Unije, upozorio je revizorski sud EU-a u izvješću.
Od 2021. do 2023. godine nevladine organizacije u resorima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile su 7,4 milijarde eura, utvrdili su revizori.
Europska komisija dodijelila im je 4,8 milijardi eura, a članice 2,6 milijardi eura.
Pouzdani pregled dodijeljenog novca nije objavljen pa brojke valja uzeti s dozom opreza, naglašavaju revizori.
Informacije se objavljuju “fragmentirano”, a rezultat je netransparentnost, utvrdili su.
Takva objava otežava analizu koja bi trebala pokazati je li novac “u prevelikoj mjeri koncentriran” na mali broj nevladinih organizacija, a ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike EU-a, naglašavaju revizori.
Situacija je donekle poboljšana u odnosu na proteklo izvješće, ali informacije o financiranju novcem EU-a nevladinih organizacija koje su aktive u internoj politici Unije i dalje su netočne i nepotpune, zaključak je izvješća.
Europska komisija ne objavljuje “primjereno” informacije o određenim aktivnostima zastupanja interesa koje EU financira, poput lobiranja”.
Članice pak ne nadziru novac koji je EU dodijelio nevladinim organizacijama niti podnose izvješća.
Definicija NVO-a razlikuje se od članice do članice i tek je u rijetkim slučajevima regulirana zakonima, upozoravaju revizori.
Prema definiciji EU-a iz 2024. godine, nevladine su organizacije neovisne o vladi i posluju na neprofitnoj osnovi.
“Definicija predstavlja korak u pravom smjeru, ali nije sama po sebi jamstvo da su nevladine organizacije ispravno klasificirane u sustavu financijske transparentnosti EU-a” budući da Komisija prihvaća njihove samodefinicije i ne provjerava važne aspekte njihovog statusa.
Bruxelles bi tako trebao provjeravati utječe li vlada u značajnoj mjeri na nevladinu organizaciju preko upravnih tijela kao i pomažu li nevladine organizacije u zastupanju komercijalnih interesa zemlje-članice, objašnjavaju revizori.
“Primjerice, jedan veliki istraživački institut svrstan je u kategoriju nevladine organizacije, a njegovo upravno tijelo bilo je sastavljeno isključivo od predstavnika vlade”.
Ne postoje mehanizmi provjere izvora financiranja kako bi se došlo do korisnih informacija o tome tko stoji iza nevladinih organizacija, utvrdili su revizori, a menadžeri ne provjeravaju “proaktivno” moguće povrede načela jednakosti pred zakonom i ljudskih prava.
“Transparentnost je ključ za vjerodostojno sudjelovanje nevladinih organizacija u kreiranju politike EU-a”, naglasila je članica revizorskog suda Laima Andikiene.
Građani moraju znati kome se dodjeljuje novac EU-a i u koju svrhu, ali i kako se koristi i poštuju li primatelji vrijednosti EU-a, zaključak je izvješća
